U Hrvatskoj se, između 1880. i 1940., godišnje rađalo čak 120 tisuća djece. Najviše živorođene djece imali smo 1909. godine, kada su rođene čak 141 144 bebe. Prije dva desetljeća, taj je broj pao na manje od trećine, te se godine 2001., kako bilježi naša arhiva, rodilo samo 40 000 beba. Neslavan rekord oboren je prošle godine, kada je, u našoj zemlji rođeno najmanje djece, u čitavom prošlom desetljeću, oko 34 tisuće, dok je umrlo preko 52 tisuće ljudi te stoga opet imamo isti problem negativnog prirodnog prirasta.
'Između II. svjetskog rata i 1991. godine nastupilo je razdoblje umjerenog demografskog rasta, dok, nakon 1991. godine, nastupa razdoblje demografskog pada. Domovinski je rat, u tom razdoblju, izazvao velike migracije, kako unutrašnje, tako i vanjske. Potom je, nakon rata, došlo do stabilizacije migracijskih kretanja, međutim, negativni prirodni prirast stanovništva sve više doprinosi demografskom padu. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, migracije se ponovno intenziviraju, poglavito one vanjske, te dolazi do značajnijeg pada broja stanovnika“, pojašnjavaju iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Pad broj stanovnika posljedica je, kažu, negativnih demografskih trendova, koji su, dugi niz desetljeća, prisutni, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostat-a, u većini država, predviđa se smanjenje broja stanovnika u budućnosti.
Prema podacima iz Državnog ureda za statistiku, u razdoblju od 2011. do 2021., broj stanovnika smanjio se za 396.360, dok se broj kućanstava smanjio za 80.615, što je smanjenje za 5,31%. U čak 12 županija broj stanovnika smanjio se za više od 10 %. Najveći pad ima Vukovarsko-srijemska županija (19,54%), a potom Sisačko-moslavačka (18,49%), te Brodsko-posavska (17,53%) i Požeško-slavonska županija, s padom od 17,45%.
U pet županija, za više od 10%, smanjio se i broj kućanstava. Na prvom mjestu popisa županija s najvećim padom broja kućanstava ponovo je Vukovarsko-srijemska županija s padom od 11,83%, a slijede ju Ličko-senjska (11,23%), Virovitičko-podravska (11,12%) i Požeško-slavonska županija (10,36%).
'Oni koji odgajaju djecu, odgajaju buduću radnu snagu'
Na zabrinjavajući scenarij demografskog sloma, ukazivao je, još prije dvadesetak godina, akademik i demograf, prof. dr. sc. Anđelko Akrap. Upozoravao je, već tada, na alarmantno iseljavanje stanovništva, pad broja sklopljenih brakova, sve kasniji ulazak u brak i sve manji broj rođene djece. Naglasio je da taj problem treba vrlo ozbiljno shvatiti, jer oni koji odgajaju djecu, odgajaju buduću radnu snagu.
Nakon 20 godina ponovo smo, od istog sugovornika, demografa, Anđelka Akrapa, zatražili komentar sadašnjeg demografskog stanja u Hrvatskoj, ali i mišljenje o aktualnoj demografskoj politici.
'Prije industrijske civilizacije, obnavljanje stanovništva bilo je svedeno na obitelj – u obitelji se živjelo i radilo. Kako su se obitelji bavile poljoprivredom, trebala im je radna snaga, stoga je upravo obitelj vodila računa o svom obnavljanju. S prelaskom u industrijske civilizacije, nekada autonomne, obiteljske funkcije, preuzima država, koja sada treba oblikovati uvjete u kojima je moguće imati željeni broj djece, a ti uvjeti podrazumijevaju jaslice, vrtiće i sve što prati skrb o djeci suvremenih obitelji', pojašnjava prof. Akrap.
Prekretnica je, kaže, nastala u razvijenim zemljama, 60-ih godina prošlog stoljeća, kada se prelazilo na dvohraniteljske obitelji. One države, koje su, takvim obiteljima, u kojima oboje supružnika radi, prije osigurale jaslice i vrtiće za djecu, imaju bolju demografsku sliku, dok zemlje koje to nisu na kvalitetan način omogućile, za posljedicu imaju lošiju demografsku sliku.
'Nemamo populacijsku politiku'
'Po pitanju spomenutih uvjeta, od Hrvatske je, primjerice, mnogo razvijenija Francuska, jer ima dobru infrastrukturu, kojom se omogućava zaposlenost i podizanje djece, te Francuska ima i bolju demografsku sliku. Kod nas je stanje loše - nemamo populacijsku politiku te imamo lošu demografsku sliku. Najveći broj živorođene djece, od kada se to statistički prati, bio je davne, 1909. godine, kada se u Hrvatskoj rodilo 141.144 djece. Taj broj je sada pao na oko 34.000, s tendencijom, daljnjeg pada, ako se zadrže ovakvi uvjeti“, ponovo upozorava prof. Akrap. Ističe kako takav pad broja živorođene djece za sobom nosi i niz velikih promjena - manje osnovnih škola, ali i manji priljev na tržište radne snage.
Smatra da je razloga ovako lošeg stanja, s jedne strane, to što se promijenila struktura te više nemamo velik udio poljoprivrednog stanovništva, a s druge strane, to, što niti danas, još uvijek, nemamo odgovarajuću populacijsku politiku - nisu se osigurali temeljni uvjeti egzistencije mladim ljudima, plaće su niske, a jedno smo vrijeme, podsjeća, imali i dugi rad na određeno vrijeme, što znači nesigurnost.
U obiteljima koje koriste subvencije rođeno je više od 5.300 djece
Na pitanje ima li kvalitetnih pomaka, kada je riječ o demografskim mjerama te koje od njih su polučile rezultate i pokazale se kao najuspješnije, iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade odgovaraju kako su najveći pomaci ostvareni na području predškolskog odgoja i obrazovanja. Prema najnovijim podacima Eurostata, programima ranog predškolskog odgoja i obrazovanja je 2020. godine, među četverogodišnjacima, bilo obuhvaćeno čak 73,8% djece.
Među mjerama Vlade, od 2016. godine, do danas, izdvajaju uvođenje očinskog dopusta, kao i povećanje roditeljskih naknada, za drugih šest mjeseci, s 2.661 kn na 7.500 kn. Dohodovni limit za doplatak za djecu povećan je s 1.663 kn na 2.328 kuna, a majke, po djetetu, dobivaju šest mjeseci dodatnog staža (2% viša mirovina za svako dijete). Tu su, kažu i porezne olakšice na dohodak za mlade do 25. i 30. godine, u vrijednosti od 720 mil. kn, za 300.000 mladih (50-100%). Podsjećaju i na daljnja ulaganja u stambeno zbrinjavanje (POS stanogradnja, APN potpore).
'Od 2016. odobreno je 27.700 subvencioniranih kredita, a do sada je rođeno više od 5.300 djece u obiteljima koje koriste subvencije. Za dječje pelene, dječju hranu i auto sjedalice, stopa PDV-a snižena je na 13%. Osigurani su besplatni udžbenici, za obvezne i izborne predmete, za učenike osnovnih škola, a za 311.000 djece osiguran je besplatan obrok u osnovnim školama. Podmireni su i troškovi prvog izdavanja osobne iskaznice, u redovitom postupku, za djecu do navršenih 18 godina života. Tu su i projekti Hrvatskih željeznica - besplatan prijevoz djece, učenika osnovnih i srednjih škola, kao i povoljniji prijevoz studenata, te potpore studentima, mladima i mladim obiteljima za pokrivanje troškova stanovanja“, naglašavaju iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Besplatan vrtić u 4 grada i 18 općina
Na pitanje, koji su gradovi i županije dobar primjer primjene regionalnih i lokalnih demografskih mjera, navode četiri grada, koja su, u 2022. godini, imala besplatan dječji vrtić, a to su Belišće, Obrovac, Umag-Umago i Vrlika. Besplatan vrtić imali su i mališani u 18 općina - Bale-Valle, Baška, Donja Motičina, Draž, Ervenik, Gola, Ivankovo, Kalinovac, Kukljica, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Sali, Smokvica, Vir i Vrsi.
Gradovi u kojima su smanjeni komunalni doprinosi
'Sve više jedinica lokalne i regionalne samouprave obraća pažnju na mjere stambenog zbrinjavanja, konkretnije, na mjeru oslobađanja/smanjenja komunalnog doprinosa - njih 106. Od toga, 20 gradova - Belišće, Cres, Drniš ,Duga Resa, Đurđevac, Gospić, Imotski, Korčula, Lepoglava, Metković, Mursko Središće, Obrovac, Opatija, Ozalj, Sinj, Slunj, Stari Grad, Varaždinske Toplice, Vis, Vodnjan-Dignano. Velik broj jedinica sufinancira kupnju prve nekretnine, a sve više njih subvencionira kamate na stambene kredite. Čak 86% jedinica lokalne samouprave sufinancira nabavu radnih bilježnica i radnih materijala, u osnovnim školama, a njih 19% sufinancira nabavu školskih udžbenika za srednje škole', kažu iz. Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Kao dobar primjer ističu i Zagrebačku županiju koja je prva, početkom ove godine, objavila Javni natječaj za sufinanciranje predškolskog odgoja i obrazovanja na ruralnom području Zagrebačke županije za 2023. godinu.
Pozitivna diskriminacija žena koje podižu djecu
Treba razlikovati obiteljsku od populacijske politike, tvrdi demograf Akrap, dodajući kako obiteljska politika vodi više računa o socijali, o životnom standardu, dok populacijska politika vodi računa i o ekonomskom razvoju.
'Obiteljska politika, primjerice, neće voditi računa o tome kako obnoviti stanovništvo u Lici, ali populacijska hoće, pa će ukazati na to da tamo ljudi nemaju dovoljno radnih mjesta, da nema velikog grada, koji bi zadržao stanovništvo, te se mora investirati u veće gradove, Gospić ili Otočac, kako bismo, u tim krajevima, zadržali stanovništvo', naglašava prof. Akrap, dodajući kako je populacijska politika dio ukupne, razvojne politike te promatra sve - i razmještaj stanovništva u prostoru i priljev radne snage.
Demograf ukazuje i na još jedan veliki problem - položaj zaposlenih žena koji je, u Hrvatskoj, kako kaže, bio vrlo loš te nije omogućavao kvalitetan spoj zaposlenosti i podizanja djece.
'Mlađe žene su dugo radile na određeno vrijeme, što stvara vrlo nesigurne uvjete, a time i nesigurnu egzistenciju. Nerijetko je problem i odnos poduzetnika prema ženama. U zemljama, koje imaju dobru populacijsku politiku, žene, koje podižu djecu, pozitivno su diskriminirane, dakle, imaju određeni privilegij, jer je podizanje djece društveno korisno', zaključuje Anđelko Akrap, poručujući da i novi paket mjera te najavljeno povećanje dječjeg doplatka, pripadaju socijalnoj politici, pa, iako mogu imati pozitivan učinak, to još uvijek, tvrdi, nije dovoljno da se popravi demografska slika.
VIDEO Psić nakon tornada zaglavio ispod kuće, pa krenuo jaukati: Pomoć došla iz neočekivanog izvora
ako imaš novaca za skijanje,skupa putovanja, cigarete,kućne ljubimce i kafiće onda bi trebao imati i za dijete. sve ostalo su izgovori zasićenog društva. na nama je da to promjenimo ako ne želimo jednoga dana bit stranci u svojoj zemlji. znam da je zapadni stil života lijep, što više zabave i uživanja sa što manje briga ali to nije dugotrajno riješenje za opstanak.