Petak trinaesti, 2003. godine, bio je, doslovno, paklen. Tog su dana izmjerene najviše temperature, u tom periodu lipnja, unatrag čak 140 godina, priopćili su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Prije no što je top s Griča označio podne, temperatura se, u hladu, već popela na 37 Celzijevih stupnjeva, dok je, na suncu, tog prijepodneva, već bilo preko 40 °C. Dan su, još nepodnošljivijim, učinili iznimno velika sparina te nizak tlak. Užareni asfalt nije rashladio niti kratkotrajni pljusak, nakon kojeg je vlažnost zraka bila veća od 80 posto.
Pozivi Hitnoj počeli su pristizati i prije no što je izašlo sunce, u noći, s četvrtka na petak. Bila je to najtoplija noć u tom dijelu lipnja, iza koje je uslijedio pakleno vruć dan. Ljudi su se rušili na ulicama i na radnim mjestima. Vozila Hitne neprestano su jurila gradom - tog je petka 13-og Hitna pomoć intervenirala preko 650 puta, a sve ambulante bile su krcate. Osim kroničnih, plućnih bolesnika, najviše astmatičara te visokotlakaša i srčanih bolesnika, pomoć su tražili i mnogi zdravi ljudi, osjetljivi na vrijeme.
„Broj poziva se udvostručio, liječnici u ambulanti nemaju predaha, a naše ekipe stalno kupe ljude, bez svijesti, s ulica i radnih mjesta“, rekla je tada dr. Jasminka Klarić, voditeljica smjene Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Zagreb.
Osvježenje se tražilo u gradskim bazenima, na Jarunu, pored fontana ili hladu gradskih parkova, a neki su bježali iz grada na, nekoliko stupnjeva, hladnije Sljeme.
VEZANI ČLANCI:
Na +40, prodaja sladoleda skočila je za 146 posto, izvorskih voda, u plastičnim bocama i do 70 posto, slično je bilo i s potražnjom za osvježavajućim pićima, dok je prodaja piva porasla za 20 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
S polica trgovačkih centara gotovo su nestali klima uređaji i ventilatori – u odnosu na isti period prethodne godine, prodaja rashladnih uređaja tog je lipnja, prije dva desetljeća, porasla za više od 130 posto, pa su i zalihe u skladištima, presušile.
Reagiralo je tada i Ministarstvo prosvjete i sporta - ravnateljima škola dalo je odriješene ruke da nastavu prilagode vremenskim uvjetima te je, jutarnja smjena, s nastavom mogla početi već u 7 sati ujutro, a satovi su mogli biti skraćeni. Fleksibilnost u organizaciji nastave tada je najviše pokazao ravnatelj Osnovne škole 'Josipa Jurja Strossmayera', Nenad Oremuš, koji je u školi zadržao samo one učenike koji su morali odgovarati te su, po nesnosnoj vrućini, morali zagrijati stolicu. No, najteže je ipak bilo vatrogascima, koji su, na 40 stupnjeva Celzijusa, pod punom opremom, gasili brojne požare koji su, uslijed nesnosnih vrućina, izbijali na otvorenim prostorima.
VIDEO Evo kako rashladiti automobil tijekom ljetnih vrućina
