Cijepljenje protiv gripe ove će jeseni biti važnije nego ikad! Hrvatska se, kad je u pitanju gripa, ne može pohvaliti dobrom procijepljenošću stanovništva protiv gripe ni u rizičnim skupinama stanovništva, a posebno među starijima. Od desetero starijih od 65 godina, kojima liječnici preporučuju da se cijepe, u Hrvatskoj se u sezoni 2018./2019. jedva cijepilo njih troje, točnije 2,9! Općenito, cijela istočna Europa slabo se odazivala na cijepljenje, za razliku od zapadne Europe, u kojoj se udio cijepljenih osoba u umirovljeničkoj populaciji kreće između 50 i 70 posto.
Cijepljeno samo 29%
Upravo da bi skrenuli pozornost na važnost cijepljena protiv gripe, o čemu danima govore brojni liječnici, pa i prvi hrvatski epidemiolog Krunoslav Capak, europski statistički ured Eurostat objavio je podatke koji pokazuju da postoje velike razlike u procijepljenosti stanovništva protiv gripe: gotovo 7 od 10 osoba starih 65 i više godina (69%) cijepljeno je u Irskoj, u Nizozemskoj je cijepljenih 63%, Portugalu 61%, Belgiji 59%, dok je u posljednjoj, Letoniji, cjepivo primilo samo 8 posto starije populacije.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ipak naglašava da je kod nas rastao broj cijepljenih osoba starije dobi i da je 29 posto cijepljenih napredak jer je godinu prije taj udio bio niži – samo 23 posto. U pretprošloj sezoni gripe cijepile su se 222 tisuće starijih, 12 tisuća zdravstvenih djelatnika i 84 tisuće kroničnih bolesnika.
– To je i dalje znatno manje nego prije desetak godina, kad se cijepilo oko 40% osoba starijih od 65 godina, a daleko ispod cilja EU i Svjetske zdravstvene organizacije, koji teži postizanju 75-postotnog obuhvata kad je riječ o osobama starijima od 65 godina – navode u HZJZ-u. Tim preporukama ne udovoljavaju ni najbolji, Irci. Prije deset godina i u Hrvatskoj se godišnje protiv gripe cijepilo gotovo 600 tisuća građana, no od tada se taj broj prepolovio, a bilo je perioda kad je pao na svega 230 tisuća cijepljenih, kao 2015. Za predstojeću sezonu, kazao je Capak, naručeno je oko pola milijuna doza cjepiva protiv gripe, s tim da će se stotinjak tisuća doza moći naći i u slobodnoj prodaji za nerizične skupine građana koje se, o svom trošku, žele cijepiti.
– Interes za cijepljenje smanjivao se jer nismo imali ozbiljne kampanje u kojima bi se ljudima objasnila važnost cijepljenja protiv gripe. Starije osobe nisu dio populacije koja bi pružala otpor kad bi dobila prave argumente – kaže Jasna Petrović, šefica Sindikata umirovljenika, koja se pribojava da će ove jeseni i zime stanje biti još lošije, bez obzira na povećane narudžbe.
Odmogle antikampanje
– Sad je jako teško doći do bilo kojeg liječnika. Cijepljenje treba jako dobro organizirati kako bi se ljude cijepilo na vrijeme – kaže Petrović.
Kao razlog zašto se u deset godina drastično smanjio interes za cijepljenje spominje i neodgovorne istupe javnih osoba, pa i političara, koje su utjecale na ponašanje stanovništva.
– Vlasti su se prvi put počele obraćati starijoj populaciji tek s pojavom korone – tvrdi Petrović.
Cijepljene je besplatno za sve starije od 65 godina, zdravstvene djelatnike, trudnice i osobe koje boluju od neke kronične bolesti.
Mnoge su zemlje već krenule u kampanje da se što veći broj građana cijepi protiv gripe, uključujući i djecu, kako bi izbjegli preklapanje gripe i korone. Simptomi sezonske gripe i COVID-19 u početku su slični; od lagano povišene temperature, kašlja i problema s dišnim putovima, glavobolje, bolova u mišićima i slično. Tjedan dana nakon početka nastave i dva tjedna otkako su vrtići počeli s radom pedijatrijske ambulante opet su pune
A Tolušić kaže da je uzimanje poticaja važnije nego ikada. Kome sada vjerovati?