Kad je Ivić Pašalić, bivši zamjenik predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), 14. rujna utemeljio svoju vlastitu stranku, u redovima umjerenih, europski orijentiranih članova i dužnosnika HDZ-a došlo je do olakšanja. Pašalić je pokušavao spriječiti oslobađanje od nacionalističkoga naslijeđa hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U srpnju je isključen iz HDZ-a. Utemeljenje njegova "Hrvatskog bloka - pokreta za suvremenu Hrvatsku" prvi put je umjerenim snagama HDZ-a pružilo prigodu da se jasno razgraniče od nacionalističkih ekstremista.
U Zagrebu se tada pretpostavljalo da će predsjednik stranke Sanader povesti HDZ u smjeru kršćansko-demokratskog tabora u Europi, dok će se nacionalistički desni rub stranke postupno isušiti. No tada je stigla optužnica haaškoga suda za ratne zločine protiv bivšeg hrvatskog šefa glavnoga stožera Janka Bobetka. Afera je dovela do novog vala nacionalizma koji ne prijeti samo socijaldemkratskoj vladinoj koaliciji nego i reformistima u HDZ-u.
U gospodarskim pitanjima vlada zakazala
U svojem razgovoru s ovim listom, Sanader je rekao da HDZ ima i dalje u programu "velike nacionalne teme", da je on napokon stranka koja je zemlju odvela u neovisnost. No sada HDZ mora dati odgovor na pitanja sadašnjice, ponajprije u gospodarskoj politici u kojoj je vlada posve zakazala. Da je on HDZ demokratizirao, decentralizirao i oslobodio ga njegove zatvorenosti tako da je sada privlačan i kao koalicijski partner. Na desnom rubu će možda zbog toga izgubiti nekoliko postotaka biračkih glasova, no očekivani dobici iz sredine političkog spektra među nestalnim biračima i nebiračima ipak će biti daleko veći.
"Sva ispitivanja mišljenja pokazuju da smo poslije Pašalićeva odlaska dobili pet posto. Postali smo vjerodostojniji." HDZ primjerice prihvaća neovisnost Bosne: "To je vlastita država s punom autonomijom. Stoga i politiku bosanskih Hrvata treba formulirati u Bosni i Hercegovini a ne u Hrvatskoj." Od njihova razdvajanja prije dvije godine hrvatski i bosanski HDZ međusobno su se odnosili kao dvije posve autonomne sestrinske stranke. Sanader se očitovao za suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji ali se okrenuo protiv "politizacije haaškoga suda".
Nacionalno pitanje najjači adut oporbe
Za razliku od Srbije, Hrvatska je vodila pravedni obrambeni rat. Teza o "jednakoj krivnji" Srba i Hrvata po kojoj treba optužiti i hrvatske generale, stoga se ne može prihvatiti.
"Individualno počinjeni zločini" ipak trebaju biti gonjeni, ali se ne smiju pozivati na odgovornost zbog ratnih zločina časnici koji ih nisu zapovjedili. U razgovoru se Sanader pozvao na postupak protiv generala Gotovine koji je u kolovozu 1995. vodio operaciju "Oluja" na jugu krajine. Optužnica optužuje Gotovinu da je u najmanju ruku podnosio zločine koji su tada počinjeni nad srpskim stanovništvom. Slično glasi i argumentacija optužnice protiv bivšega hrvatskog šefa glavnoga stožera Bobetka koja se odnosi na vojnu akciju u tzv. Medačkom džepu u rujnu 1993.
Od izbornoga poraza HDZ-a koji je doveo do stvaranja Račanove vlade, "nacionalno pitanje" je najjači adut oporbe. HDZ je ipak od utemljenja stranke izgubio samo svoju utvrdu u Slavonskom Brodu, gdje je gradonačelnik prešao Pašaliću, a u ispitivanjima mišljenja Hrvatski blok ima tek nekoliko postotaka glasova. Opasnije od jačanja bloka bilo bi oživljavanje nacionalističkih strujanja unutar HDZ-a koja bi Sanadera mogla prisiliti na promjenu smjera ili čak na ostavku. Mobilizacija je odavno započela.
Mirko Čondić, glasnogovornik Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata u Splitu, kojemu su se priključili militantni veterani, već optužuje oporbu u Saboru da se ne bori protiv Ustavnoga zakona koji Hrvatsku obvezuje na suradnju s haaškim sudom, izvješćuje Karl-Peter Schwarz. (H)
