Možda medicina, u igri je i stomatologija, ali najizglednija je ipak logopedija. Za maturanticu i odlikašicu Maju Anić, koju smo susreli na prošlotjednoj Smotri Sveučilišta na Zagrebačkom velesajmu, odabir fakulteta trenutačno je najvažnija stvar na svijetu. Iako je do mature ostalo više od pola godine, za upis na željeni studij već sada je potrebno zasukati rukave.
Najtraženiji studiji
– Na pripreme sam krenula lani, tada sam najjače bila zagrijana za medicinu pa sam najviše radila matematiku te sam uzimala dodatne sate iz kemije i fizike. Ipak, netom prije ljeta prioritet mi se nekako promijenio. Mlađi brat je morao logopedu pa sam se nekako zainteresirala za tu profesiju. Usto, čujem i da je dosta traženo i dobro plaćeno, stoga mi se čini kao dobar izbor – kaže Maja pa dodaje kako je svjesna da će se za logopediju morati jednako pomučiti kao i za medicinu jer kvota tog studija koji se izvodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu podrazumijeva svega pedesetak studenata po godini.
Ujedno je i jedan od maturantima najpoželjnijih, pokazuju to podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje iz travnja. Poželjnost studija definirana je omjerom ukupne upisne kvote i broja maturanata kojima je taj studij prvi izbor, a tom je računicom logopedija završila na drugom mjestu, odmah iza glume na Akademiji dramske umjetnosti. Ali čak i ako se spomenuti omjer zanemari, već se u obzir uzme isključivo broj prijava, logopedija ulazi u top deset najpoželjnijih izbora. Da je ona već dugo popularna među mladima, zna i studentica Dora Vukojević, koja se za taj smjer odlučila prije dvije godine. Njezina motivacija slična je onoj kakvu ima maturantica s početka ove prče.
– Već sam u prvom razredu srednje škole imala ideju što želim studirati, a usto je mlađi brat išao kod logopeda pa mi je i ranije zapela za oko. Mislim da je kod onih koji se za to odluče nerijetko proradi neka vrsta osobne motivacije, ali čini mi se da na izbor utječe širok spektar mogućnosti pri zapošljavanju jednom kada fakultet završi. Smatram kako ljudi generalno nisu ni svjesni koliko je široko područje koje naša struka obuhvaća, osobno nisam bila svjesna koliko zapravo ima dodirnih točaka s medicinom – ističe Dora, koja je svoj fakultet i smjer predstavila na ovogodišnjoj Smotri. Domeće i kako je pozitivna strana tog studija, koja mnoge privuče već i tijekom samog guglanja, što brojni maturanti temeljito odrade prije formiranja konačne liste prioriteta na upisima, velika mogućnost za produbljivanje specifičnih interesa u kojima se jednog dana u struci žele profilirati. Logopedija se, uza sve navedeno, vodi i kao deficitarno zanimanje što joj dodatno osigurava da visoko kotira među mladima koji se spremaju na akademsko obrazovanje, govori pak studentica Marija Pejić.
– Znala sam još u srednjoj školi da je logopedija izuzetno tražena, ali do Smotre nisam imala percepciju u kojoj mjeri. Na štandu se izvrtjelo zaista jako puno srednjoškolaca, dolaze čoporativno i jako su zainteresirani za studij. Uz klasična pitanja o fakultetu dobivam dojam da im je važno znati hoće li nakon studija uspjeti naći posao te kakva će im biti primanja, a tu logopedija stvarno dobro prolazi – ističe Marija.
U razgovoru s nekolicinom maturanata koje smo susreli na Smotri, većina napominje da su im pri odabiru budućeg zanimanja na listi prioriteta upravo te dvije komponente – plaća i siguran posao. Mnogi će iz njihove generacije, priznaju nam to pak dvije maturantice iz Zaboka koje smo susreli na štandu Filozofskog fakulteta, žrtvovati svoje afinitete za one karijere koje smatraju prosperitetnijima.
Važan društveni status
– Nekako se provlači ta misao da zapravo i nije bitno što ćeš raditi, već se samo gleda da što bolje zarađuješ i da si osiguraš nekakav društveni status. Obje dolazimo iz gimnazija u kojima prevladava mišljenje da se, uz IT sektor, i dalje treba težiti smjerovima kao što su pravo ili medicina – iskreno će maturantice iz Zaboka. Njihov je izbor, pak, psihologija, koja zauzima visoko četvrto mjesto prema omjeru kvote i broja prvih prijava ako gledamo one sastavnice koje spadaju pod Sveučilište u Zagrebu, a isto mjesto zauzima i prema broju prijava. Studentice Julija Živković i Gabrijela Poljak smatraju kako privlačnost njihova studija ponajprije leži u sadržajnosti.
– Glavni predmet interesa psihologije jest čovjek, a svi volimo istraživati sami sebe. Također, veliki poticaj je i potreba za psiholozima u društvu i mogućnosti zapošljavanja nakon studija jer sve češće se u javnom diskursu stavlja naglasak na mentalno zdravlje – komentiraju Julija i Gabrijela. Ovogodišnji maturanti najviše se, domeću, uz to kakvi su profesori i društvo na fakultetu, brinu oko matura i toga hoće li pronaći svoje mjesto pod suncem jednom kada prođu kroz žrvanj visokog obrazovanja. Da oko toga ne trebaju brinuti upišu li Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu, također jednom od najpoželjnijih kada je riječ o zagrebačkom Sveučilištu, tvrdi pak docentica Inja Kavurić Kireta.
– Prema razgovoru s maturantima, ali i studentima koji nam dođu na fakultet, zapravo dobivamo dojam da je studij dizajna sretan spoj tehničkog i umjetničkog područja s naglaskom na praktičan rad koji se postupno nadovezuje. Usto, dizajn je sveprisutan pa imam osjećaj da se mladima to čini kao suvislo zanimanje koje nije samo teoretsko i dostupno uskom krugu ljudi, već ima svjetsku širinu primjene. Mislim da im to daje neku sigurnost da će naći posao i da će zapravo imati velik izbor jednom kada završe fakultet – zaključuje Inja Kavurić Kireta.
VIDEO Snijegom prekrivene kuće i parkovi u Engleskoj
