Vlada će, kako doznajemo, već ovaj tjedan objaviti model po kojem će otkupiti dionice MOL-a, naravno, ako mađarska kompanija na to pristane. Iz Vlade ne žele govoriti za sada kakav je model u pitanju, ali poručuje nam naš sugovornik da odluka o otkupu iznijeta u subotu nije nagla i da se je već dugo razmatrala, ali samo u političkim krugovima, odnosno na relaciji HDZ-Most, isto kao što se razmatrao i proces koji slijedi.
Razgovaralo se s bankama
Takvu odluku podržavaju i ostale političke stranke, napominjući pri tom da su i oni imali ista stajališta ranije, ali odluku podržava i najveći dio stručnjaka, napominjući da je to trebalo napraviti već i ranije. Zato što MOL-ova politika prema Ini nije davala znakove razvoja domaće kompanije u budućnosti, a takvo stajalište dalo se iščitati i iz nedavno objavljene strategije MOL-a. Ina je godinama devastirana, rezerve nafte i plina su smanjene, u rafinerije se nije ulagalo, niti je to bilo u planu, broj zaposlenika je smanjen za četvrtinu...
No, sada kada je odluka donesena, i kada se i ako obavi otkup dionica potrebno je dobro osmisliti strategiju kako u budućnosti voditi kompaniju. Vlada već neko vrijeme ima plan osnivanja energetskog holdinga u kojem bi, kako doznajemo, uz Inu bio i HEP i Petrokemija. No njega bi morao voditi stručni menadžment. I za sve to bi bila potrebna energetska strategija. Naš sugovornik kaže nam da je počela njegova izrada – za državu, Inu i rafinerije. Tek nakon što bi imali strategiju mogli bi tražiti i ozbiljnog kupca, jer takav bez strategije neće doći. Takve energetske holdinge imaju i druge države, ali u kojima je udjel države manji. No prije toga država mora naći novac za planirani otkup dionica MOL-a.
– Sve odluke bit će pažljivo pripremljene i onda prenesene, a konačni model neće utjecati na povećanje javnog duga – kaže nam naš sugovornik iz Vlade.
Vlada ima mogućnost zaduživanja tako da joj dionice Ine koju otkupljuju budu zalog, pa tako u pitanje ne bi niti došlo povećanje javnog duga. A novca na tržištu ima, pa se navodno već razgovaralo s bankama. Ali novca imaju i strani investicijski fondovi i domaći mirovinski fondovi, no s njima se za sada nije razgovaralo. Jedan od modela, a koji se već i ranije spominjao u nekim kombinacijama, financiranje je otkupa MOL-ovih dionica kroz IPO HEP-a, ali s obzirom na to da to iziskuje vrijeme, teško da će se ići na takvu odluku. Prije nekog vremena Vlada je razgovarala s predstavnicima EBRD-a oko suradnje na otkupu dionica, no navodno je taj postupak stao. Posljednje informacije govore upravo o osnivanju holdinga. Takvu ideju već neko vrijeme zagovara i naftni konzultant Davor Štern. Sada dodaje da bi se u holding mogla uvrstiti već polako zaboravljena, ali za gospodarstvo važna, Dina Petrokemija. Konzultanti Štern i Jasminko Umićević kažu da je odluku o otkupu dionica trebalo donijeti i ranije, jer MOL nije radio na razvoju Ine.
Zaduženost nije velika
Kada se govori o vrijednosti MOL-ovog paketa, Umićević kaže da kada su u pitanju energetske kompanije, onda se prije svega gleda na vrijednost rezervi nafte i plina, a njih je MOL od ulaska u INU smanjio za 40 posto. Niti rafinerije više nemaju veliku vrijednost. S druge strane, koeficijent zaduženosti Ine nije velik. Štern procjenjuje da bi vrijednost mogla biti oko 700 do 800 milijuna eura.
>> 'Već se vode razgovori oko naftnih polja u Siriji, kao izvor novca za otkup Ine'
Ko vas političare strpa na goli otok tom treba dići spomenik u centru grada