Čitatelji Večernjeg lista imali su priliku postaviti pitanja predsjedniku Ivi Josipoviću. Izabrali smo najzanimljivija pitanja, a u nastavku pročitajte kako je Josipović na njih odgovorio.
Kao predsjednik sudjelujete u sukreiranju vanjske politike Republike Hrvatske. Zašto svi napori da se dovedu velike strane investicije u Hrvatsku nisu urodile plodom i zašto smo za neke zemlje (npr. SAD i Švicarska) još uvijek na neki način nepoželjni jer ne možemo slobodno putovati u iste kao slobodna radna snaga ili kao obični turisti zbog strogog viznog režima?
Damir Karba
Upravo zbog toga što se pokazalo da nijedna vlada dosad, unatoč dobroj volji, nije uspjela provesti strukturne reforme predlažem cjelovitu ustavnu reformu. Ona bi Hrvatsku trebala promijeniti iznutra i učiniti je efikasnijom, modernijom i funkcionalnijom državom. Dok se ne provedu institucionalne promjene, dok se ne ojača uloga građana na političke procese, dok se teritorijalni ustroj ne prilagodi potrebama 21. stoljeća, stajat ćemo na mjestu. Ustavne promjene nisu same sebi svrha, nego instrument za pokretanje gospodarskog razvoja i privlačenje investicija. Često sam se susretao s potencijalnim stranim investitorima i kad bih ih pitao zbog čega im Hrvatska nije zanimljiva, u pravilu sam slušao primjedbe o sporoj birokraciji, kompliciranim zakonskim propisima, koji se uz to prečesto i prečesto mijenjaju. Nema stabilnosti legislative. Lokalna samouprava je rascjepkana, bez ovlasti i novca da sama poduzima značajnije korake, a građani nemaju povjerenja u politiku jer je prejak dojam da u procesima odlučivanja sudjeluju samo od izbora do izbora. Kao članica EU Hrvatska ima drugačiju i snažniju poziciju nego u vrijeme trajanja pregovora. Problemi o kojima govorite prolazne su naravi.
Kako vidite Hrvatsku za 10-20 godina?
Hrvatsku vidim kao još pravednije i poštenije društvo. Pravednost je dugoročni projekt na kojemu će raditi jošp generacije budućih političara. Vidim je kao državu s jakim regijama, koje postaju konkurentne u europskom prostoru. Vidim je kao zemlju koja se opredijelila za održivi razvoj i zelenu ekonomiju. Vidim je kao zemlju iza koje će ostati najgore razdoblje gospodarske krize, a krenut će proces oporavka i razvoja… No, iako se u izborno vrijeme često govori o vizijama budućnosti, ja sam protiv političara koji imaju samo vizije, a nemaju i konkretne napisane programe. I ovoj kampanji imamo vizionare i vizije. Političari bi morali imati programe. Racionalno upravljive i demokratski provjerljive. Moj program je Hrvatska kao otvorena i konkurentna zemlja koja prepoznaje svoje potencijale i na njima gradi novu svijest i novu ekonomiju. Zbog toga moj program uključuje precizne ustavne promjene kao osnovu strukturnih reformi te potiče politiku koja promovira održivi razvoj i povezano “zeleno ponašanje” kao važan društveni i gospodarski cilj naše zemlje.
Koliko je iznosio vaš budget za 2014., te koliko ste potrošili od tog iznosa.
Ivan Damiš
Prihode i troškove Ureda odobrava kroz proračun Hrvatski sabor. Proračun za 2014. Iznosi 43.104.869 kuna. Svi troškovi Ureda predsjednika RH pod nadzorom su Ministarstva financija i Državne revizije. Odgovor na svako pitanje o financijama Ureda možete naći u javno dostupnim financijskim dokumentima, uključivši i web stranice Ureda.
Biste li se zauzeli da Hrvatski sabor ima najviše do 70 zastupnika
Antun Lukić
Broj zastupnika treba smanjiti, ali 70 bi ipak bilo premalo da bi Hrvatska i njezine regije bili odgovarajuće zastupljene. Zastupnika može i treba biti manje, ali važnije mi je od toga da reformiramo izborni model kako bi građani imali veći utjecaj na političke procese. Ustavnom reformom predlažem značajan iskorak u tom smjeru. Predlažem da se pola sastava Sabora bira sa stranačkih lista uz preferencijalno glasovanje, dok bi se ostatak birao po većinskom modelu u kojemu građani biraju između konkretnih kandidata. U konačnici više od pola zastupnika bilo bi birano imenom i prezimenom. To bi uvelo u politiku više osobne odgovornosti. Projekcija broja zastupnika u novom modelu je od 113 do 130 zastupnika, ovisno o modelu koji na kraju bude odabran.
Što ste učinili u ova dva mjeseca da se riješi pitanje branitelja koji prosvjeduju pred ministarstvom u Savskoj?
Stipo Rim
Prvi sam od državnih dužnosnika otišao pod šator u koji su se smjestili i razgovarao s njima. Razumijem da probleme koje imaju u vezi brze i odgovarajuće zdravstvene i socijalne skrbi treba riješiti, ali to se ne može dogoditi na ulici. Pozvao sam tada i pozivam sada hrvatske branitelje da se vrate svojim kućama i da dođu u institucije države za koju su se borili u Domovinskom ratu i tamo rješavaju otvorena pitanja. Pozivam ih također da se ne daju manipulirati za interese jedne političke stranke. Stopostotni invalidi trebaju imati svu pažnju, skrb i zahvalnost države i društva, ali i oni se trebaju okrenuti oko sebe i vidjeti da među ljudima koji ih vode u ovom prosvjedu ima i onih koji ne dijele njihovu sudbinu, koji imaju svoje, političke ciljeve.
Postoji li mogućnost donošenja zakona kojim bi se zaštitila nepovredivost doma te zabranila ovrha jedine imovine?
Sredinom 2013. predložio sam Vladi paket od 20 mjera za olakšavanje dužničke krize građana. Na realizaciji tih prijedloga predugo se radi, ali ponešto će se uskoro ipak početi primjenjivati. Već je donesena dopuna Ovršnog zakona kojim se ograničava ovrha na nekretnini koja služi ovršeniku kao jedini stan. Uskoro će i oprost dijela duga siromašnim građanima. Apsolutno se zalažem za to da se jedina nekretnina ne smije ovršiti i da se ljude ne smije izbacivati na cestu. Hrvatska mora biti socijalna država i mora pronaći načina da u korist građana rješava probleme koje nam nameće duga gospodarska kriza. I u novom ću se mandatu boriti za to da se pronađu rješenja za ublažavanje udara na građane. No, istodobno, borit ću se da stranke prihvate moj prijedlog da ustavnom reformom napravimo zaokret, provedemo strukturne reforme i slobodan gospodarski razvoj.
Zašto se veća pažnja posvećuje suradnji s balkanskim zemljama umjesto srednje-europskim zemljama poput Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Poljske?
U proteklih pet godina ostvarili smo povijesni cilj, a to je ulazak u EU. Hrvatska je punopravna članica EU. Bio je to općenacionalni i svestranački cilj. Ustav kaže da je predsjednik Republike sukreator i suprovoditelj vanjske politike. Tijekom tog razdoblja susreo sam se s desecima europskih ministara, premijera, kraljica i kraljeva. Uvjerili smo ih da je Hrvatska europska zemlja koja je ispunila tražene uvjete. Evo krenut ću od netipičnog državnika, dva puta sam razgovarao s Papom Benediktom XVI. Tri puta sam susreo Papu Franju. Posebno je bio važan susret s predsjednikom Obamom. Susreo sam gospođu Merkel nekoliko puta, doveo je u Dubrovnik. Susreo sam premijera Ujedinjenog Kraljevstva Camerona, predsjednika Češke Klausa, Slovačke Gašparovića, Njemačke Gaucka. S predsjednikom Francuske Hollandom otvorio sam Festival hrvatske kulture u Parizu. Susreo sam, kad je još bio potrepdsjednik, predsjednika Kine Xi Jinpinga, zatim japanskog princa i princezu Akishino, i nekoliko okrunjenih glava zapadne Europe, uključujući britansku kraljicu Elizabetu II. Drugi važan cilj bio je vanjska politika Hrvatske kao europske države u regiji Jugoistočne Europe i ta je politika dovela do poboljšanja odnosa u regiji. Za taj sam se cilj borio zbog sigurnosti, jer ne kaže se bez razloga da više vrijedi dobar susjed, nego najviši zid kojim se ogradimo. Želim da sa svim našim susjedima imamo dobre odnose. To nam jamči mir i stabilnost. Mi smo danas ekonomski snažniji od svojih susjeda, članica smo NATO saveza. Nema naznaka da bi nas netko napao, ali ako mislite da naša sigurnost nije na iskušenjima, onda se varate. Postoje druge vrste opasnosti: terorizam, trgovina oružjem, drogom, trgovina bijelim robljem, organizirani kriminal. Upravo zato jer smo dobro surađivali sa susjedima, Hrvatska je ovih pet godina moga mandata bila sigurna zemlja. Ta sigurnost je vrijednost koja nam omogućava i turističku sezonu i suradnju i gospodarske uspjehe. Sigurno nam je susjedstvo važno i radi gospodarskih interesa. Naše vodeće kompanije ostvarile su milijardu eura investicija u regionalne ekonomije. Sve je više ulagača iz Hrvatske u susjedne zemlje. Sve je veći naš ekonomski interes u tome području i nakon toga bi netko da se ne bavimo regijom. Pa taj netko je neodgovaran. I konačno, imamo ratne traume. Najvažnije pitanje koje imamo za riješiti sa susjedima u političkom i moralnom smislu su nestali. I u tome smo otvorili procese suradnje sa Srbijom. Naš je interes riješiti pitanje mirovina, izbjeglica, obnove objekata, bivše savezne imovine, otetog blaga za vrijeme rata iz Hrvatske. Ako netko misli da je moguće riješiti pitanja poput odgovornosti za zločine, rješiti pitanja državnih granica, vratiti oteto kulturno blago, a da ne surađujete sa susjedima, onda taj blago rečeno nema pojma o politici, a posebno ne o vanjskoj politici.
Otkad ste predsjednik, koja je stvar, na koju ste najviše ponosni i zašto?
Sasvim sigurno na to što je Hrvatska danas poštenija, a time i pravednija država. Pet godina nakon prošlih predsjedničkih izbora, na kojima sam građanima ponudio program „Nove pravednosti“, svatko može vidjeti da je društvena klima u Hrvatskoj promijenjena i da nitko, bez obzira na funkciju koju obnaša, ne može računati da će izbjeći pravdi ako se bavi kriminalom ili zloupotrebljava dužnost na kojoj se nalazi. Danas se pravda ne zaustavlja pred vratima koja čuva politika. Još kao saborski zastupnik predložio sam promjenu Ustava kako bi se ukinula zastara za ratno profiterstvo i pretvorbeno-privatizacijski kriminal. Kad je počeo moj predsjednički mandat, 2010., stranke su nakon dosta otpora, došle do toga da takav ustavni zaokret valja napraviti, jer građani traže pravdu za kriminal koji se događa u vrijeme dok su ljudi ginuli braneći svoju domovinu. Danas ona „tko je jamio, jamio je“ ne vrijedi, jer za to nema zastare i nitko ne može biti siguran da neće doći pod udar pravde. Osim toga, zahvaljujući tome pokrenuti su brojni sudski postupci protiv državnih dužnosnika, među njima i protiv bivšeg premijera, koji su pomislili da zakoni postoje zato da bi se nekažnjeno kršili, a ne da bi se poštovali i da bi jednako vrijedili za svakog građanina.
Mogu li se posjeti u protekla 2-3 mjeseca, pojedinim mjestima u RH smatrati kao službeni predsjednikovi posjeti ili posjeti kao kandidata. Ako ne, kako to da se broj posjeta udvostručio.
Jure Mlinarić
Kao predsjednik obišao sam svaki kutak naše domovine. Činio sam to od prvog dana i činit ću do zadnjeg dana mog mandata. Izravnu komunikaciju s građanima doživljavam kao prioritet. U pet godina mandata samo sam se u svom uredu susreo s više od 50.000 građana. Dakle, moja putovanja u Hrvatskoj proteklih mjeseci, dakle prije službenog početka kampanje, nisu bila zbog izbora, nego je riječ o redovitom poslu predsjednika države.
Smatrate li da bi Srbija trebala isplatiti ratnu odštetu Hrvatskoj?
Da, ali ne postoji međunarodnopravni mehanizam kojim bi se to moglo ostvariti. Tužbom za genocid možemo, u slučaju za nas povoljne odluke Međunarodnog suda pravde tražiti odštetu, ali ne cjelokupnu ratnu štetu, već samo onu proisteklu iz genocida.
Smatrate je li hrvatski državljanin i branitelj V. Marić zakonito suđen i zatvoren u Srbiji?
Gospodin V. Marić je pred sudom u Srbiji, a ne pred Hrvatskim sudom zbog odluke vlade HDZ-a da zakonom automatski uskrati pravni značaj svakoj optužnici nadležnih tijela u Srbiji. Sa biv. predsjednikom Tadićem bio sam postigao dogovor da svatko sudi svojim državljanima i time bi se i postupak protiv g. Marića vodio u Hrvatskoj. Ali, zbog navedenog zakona, Srbija ne pristaje na sporazum kojim se našim državljanima, naravno, i g. Mariću temeljem ustupanja predmeta sudilo u Hrvatskoj. Zato sam pokrenuo i zahtjev za ispitivanje ustavnosti toga zakona jer upravo on priječi transfer g. Marića i njegova predmeta u Hrvatsku. Ustavni sud još nije donio odluku. O krivnji ili nevinosti g. Marića može odlučivati samo sud. Zalažem se da to bude hrvatski sud.
Jeste li Vi, kao predsjednički kandidat spremni, kad postanete Predsjednik RH, zalagati se jasno i nedvosmisleno te: ustrajno insistirati na izmjeni Obiteljskog zakona radi osiguranja djetetova prava na oba roditelja (na obitelj), tj. na zajedničku fizičku skrb oba roditelja u slučaju razvoda braka, ako zajedničku skrb želi jedan od roditelja, a oboje je roditelja podobno za skrb o djetetu (kako je to riješeno u Belgiji, Francuskoj, Švedskoj, velikom broju država SAD-a…). Prema postojećem zakonu u RH to je moguće samo ako se roditelji tako dogovore i sudac nema mogućnosti donijeti odluku o zajedničkoj fizičkoj skrbi o djetetu/djeci ako se jedan roditelj tomu protivi.
Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo
Dobrobit djeteta mora biti na prvom mjestu i zakonodavcu i sudstvu Zalagat ću se za sva rješenja koja će o tome voditi računa.
Predsjedniče podržavate li rad ove Vlade Zorana Milanovića?
Petra Vila
Proteklih pet godina radio sam s dvije Vlade i dva politički sasvim drugačije profilirana Sabora. I jednako sam kritizirao, ali i surađivao sa svima. Nije posao predsjednika da daje školske ocjene Vladi. Nisam dijelio vlade, a ni građane na plave i crvene, na desne i lijeve. I nemojte se dati zavarati jefinim predizbornim štosevima. Predsjednik države po Ustavu jest partner Vlade i mora s njom surađivati. Predsjednik nije oporba niti može raditi njen posao. Tako ponašao u vrijeme kad je premijerka bila gđa Kosor i kad je nakon nje tu dužnost preuzeo Zoran Milanović. Nijedna od te dvije vlade nije bila uspješna u ekonomiji. Oporavak gospodarstva i države moguć je samo ako se upustimo u neodgodive reforme koje smo odbijali provesti 20 godina, i koje će omogućiti efikasnije funkcioniranje države. Zato sam i predložio ustavne promjene, kako ovako ustrojena država ne bi služila samo političarima za izbore, nego građanima za dobar život.
Koje i kakve mjere mislite poduzeti da se skrb naših vojnika dovede na nivo vojnika zemalja članica EU-a i Nato-a. Neke članice nato-a i EU namjeravaju broj vojnika umanjiti. Kakve su Vaše namjere, smanjiti il minimalno povećati s obzirom da se u krizi nalazimo duze od 6 godina?
Ankica Haczkewicz
Oružane snage RH odgovoran su, organiziran i važan dio našeg sigurnosnog i obrambenog sustava, a njihova razina spremnosti je takva da obrana Hrvatske, kad bi se za tim ukazala potreba, što je malo vjerojatno, ne bi ni u jednom trenutku bila upitna. Što se tiče preporuke NATO-a o povećanju vojnog proračuna zemalja članica, valja imati u vidu da samo četiri države članice izdvajaju dva i više posto BDP-a za obranu i vojsku. Prema Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH, usvojenom 2006., izdvajanja za obranu od 2010. do 2015. trebala bi biti dva posto BDP-a, Međutim, moramo voditi računa o gospodarskom trenutku i proračunskim mogućnostima. No, unatoč teškoćama uzrokovanim krizom, hrvatski vojnici daju kvalitetan doprinos u više od 20 međunarodnih mirovnih operacija NATO-a, EU i UN-a, a najviše u NATO misiji u Afganistanu. Kao vrhovni zapovjednik ponosan sam na hrvatske Oružane snage, bilo da pomažu uspostavi mira na svjetskim kriznim žarištima, bilo da pomažu hrvatskim građanima u dramatičnim situacijama, kao što su bile ovogodišnje poplave. Hrvatska planira racionalizirati oružane snage tako da smanji sastav oružanih snaga na 15.000 časnika i vojnika. Ne namjerava se smanjivanje financijskih sredstava za Ministarstvo obrane, ali se planiraju racionalizacija i funkcionalizacija postojećih resursa vojske.
Da li ste za donošenje Zakona o porijeklu imovine jer je to način da vratimo nesto što je od pokradenog ostalo u Hrvatskoj?
Branko Morić
Nadzor nad imovinom i njenim porijeklom te oduzimanje pokradene imovine i sada su mogući temeljem poreznih propisa u kojima je predviđen posebni postupak utvrđivanja porijekla imovine i njeno eventualno oduzimanje. Oduzimanje otete imovine moguće je i temeljem Zakona o kaznenom postupku ako postoji osuđujuća presuda. Ali, konsolidacija svih propisa temeljem kojih je moguće oduzeti nezakonito stečenu imovinu, bila bi dobrodošla.
>> Održano televizijsko sučeljavanje svih predsjedničkih kandidata
Koja pitanja? Tko mu je od nas postavljo pitanja? 5 godina je šutio na sve prozivke branitelja, naroda, penzića, oporbe...a sad odgovara..kome?