Rezultati posljednjih izbora, onih za Europski parlament, drastično se razlikuju od rezultata istraživanja rejtinga stranaka objavljenih uoči tih izbora. Pokazalo se da je problem i tumačenje rezultata anketa u popratnim tekstovima agencija u kojima se zaključivalo zbog kojih poteza vladajućih i oporbe dolazi do promjena u opredjeljivanju ispitanika.
Radi jednostavnije usporedbe podataka, Večernji analizira podatke istraživanja od veljače do travnja, a koje je, uglavnom u sklopu Crobarometra, obavila agencija Ipsos Puls. U redovitom istraživanju za veljaču, SDP je vodio s 27 posto glasova ispitanika, HDZ je dobio 20 posto, a Hrvatski laburisti 9,1 posto. U ožujku, pak, SDP pada za 1 posto, no HDZ se ruši za čak 3 posto i dobiva tek 17-postotnu potporu. Laburisti naglo skaču na čak 11,8 posto.
Anketa iznenađuje, jer kao da je rađena, primjerice, samo na području Rijeke, a ne cijele Hrvatske. Tomislav Karamarko je pak, što se tiče pozitivnog rejtinga, u odnosu na veljaču još više potonuo od HDZ-a – za nevjerojatnih 7 posto u mjesec dana (s 20% na 13%). U objašnjenju se sugerira da je to posljedica događaja s Jadrankom Kosor. I taj se zaključak pokazao pogrešnim. Podaci za Zorana Milanovića tumače se prije izbora “stabilnima”. Prije nekoliko dana, ista agencija, a nakon izbora za EU parlament, objavljuje nove korekcije; SDP je pao za 3% (sa 26 na 23%), HDZ je skočio sa 17 na 19,6%. Laburisti su malo stagnirali, ali su još na visokih 11,2%.
Problem u tumačenju
Opet problem u tumačenju kretanja. U popratnom tekstu ankete, istina, zaključuju da je SDP pao na najniži rejting u posljednjih pet godina i korektno zaključuju da je Milanović u samo godinu dana izgubio potporu čak trećine birača. “HDZ pak nezadovoljstvo građana nikako da kapitalizira, stoji u objašnjenju najnovije ankete. Dosta čudan zaključak, s obzirom na to da je rejting glavne oporbene stranke u mjesec dana skočio sa 17 na 19,6%.
Prije izbora za Europarlament, ista je agencija napravila i istraživanje o koalicijama. Rezultati su kazali da se lijeva koalicija (SDP-HNS-HSU) ne treba brinuti jer ima prednost (26,3% prema 18,3% koalicije HDZ-HSP AS-BUZ) od 8 posto! Tada, 14. travnja, dolaze izbori i “stvaran” rezultat kaže: Lijeva koalicija dobiva 32,07%, desna 32,86%, dakle ne 8 postotnih poena manje, nego 0,79 više za desnu koaliciju!? Isuviše velika razlika, puno veća od one dopuštene pogreške u istraživanju.
U HDZ-u su, naravno, odmah rekli da su bili u pravu kada su sumnjali u ankete. Uzmemo li u razmatranje zadnju od spomenutih anketa pa mehanički zbrojimo koalicije (bez efekta sinergije), lijeva koalicija dobiva 27,8% potpore, desna 26,1%. Rezultat je u sklopu statističke pogreške, prednost lijevih se istopila, eto, i u anketama. Jedino upada u oči da Hrvatski laburisti i dalje stoje izvanredno – dobivaju i u travnju 11,2% potpore. A samo nekoliko dana ranije, na izborima, dobili su 5,77% glasova, dakle dvostruko manje.
Jedini točni – izbori
Neki će analitičari sada reći da su izbori za EU parlament “izobličeni” zbog rekordno malog odaziva birača (ni 21%). Pritom valja podsjetiti na to da je, prema spomenutoj agenciji, čak 65% ispitanika najavilo izlazak na izbore (!?), a tada bi lijeva koalicija osvojila 6, a desna 4 mandata. - Odaziv manji od 65% išao bi na ruku koaliciji SDP-HNS-HSU, ako bi odaziv bio 39%, lijeva bi koalicija osvojila 7, a desna 4 mandata, kazivali su u spomenutoj agenciji prije izbora. Da će manji odaziv ići na ruku lijevima smatrali su i znanstvenici poput Žarka Puhovskog i Nenada Zakošeka. Nakon izbora, znamo, desna je koalicija osvojila šest, a lijeva pet mandata. Zaključak o tome kome paše manji izlazak bio je, dakle, apsolutno pogrešan. Zaključak – jedina sigurna i najtočnija anketa su ipak – izbori.
>>'Krivac za poraz na izborima su ankete koje su nas zavarale'
