ZAGREB - Najveći privatizacijski projekt nakon prodaje Hrvatskog telekoma, prodaja Ine, počet će za desetak dana. Sabor je jučer dao dopuštenje Vladi da uđe u taj posao iako je oporba vrlo burno prosvjedovala što je rasprava o toj temi provedena preksinoć samo sat vremena prije ponoći. HDZ, DC i HSP optužili su potpredsjednika Sabora Matu Arlovića, koji je predsjedao sjednicom, da je "silovao" Poslovnik i prevažnu temu, tešku milijarde kuna, stavio na dnevni red u gluho doba.
Uglavnom, dajući Vladi dopuštenje, parlament je učinio prvi konkretan korak u prodaji Ine. Može se očekivati da će vrlo brzo Vlada raspisati neobvezujući natječaj za prodaju 25 posto plus jedne dionice nacionalne naftne kompanije. Taj prvi korak u potrazi za strateškim partnerom završit će tako što će Vlada među pristiglima odabrati pet najboljih ponuđača, kojima će dati da provjere poslovanje Ine. Očekuje se da bi provjera trajala tijekom ljeta kako bi početkom jeseni zainteresirani kupci izašli s obvezujućim ponudama. Najkasnije šest mjeseci nakon što Vlada odabere strateškog partnera, raspisat će javni natječaj za prodaju daljnjih 15 posto dionica, pri čemu će hrvatski državljani imati prvenstvo i povlastice koje će im posebnom odlukom utvrditi Vlada. Mjesec dana poslije počet će prodaja sedam posto dionica bivšim i sadašnjima zaposlenicima Ine, a sedam posto dionica bit će položeno u Braniteljski fond, gdje će se naći i dionice HT-a i HEP-a. Slijedom odluke koju je jučer prihvatio Sabor, prodaja Ine mogla bi završiti za otprilike godinu dana.
Krško u drugo čitanje
Zastupnici su proslijedili u drugo čitanje Sporazum o nuklearki Krško, koji su lani potpisale vlade Hrvatske i Slovenija. Veći dio koalicijskih i svi oporbeni klubovi sporazum su preksinoć ocijenili vrlo lošim, ističući da nuklearka Hrvatskoj ne treba, da sporazum nije u interesu hrvatskih građana te da bi struja iz NEK-a bila skuplja od one koju RH kupuje na slobodnom tržištu. Posebno negativno ocijenjena je mogućnost da Hrvatska preuzme obvezu skladištenja nukleranog otpada i razgradnje NEK-a za što, prema procjenama zastupnika, treba oko 500 milijuna dolara. Usprkos tome, zastupnici su ga proslijedili u drugo čitanje iako se zna da parlament ne može amandmanima mijenjati međunarodne sporazume i da je riječ o dokumentu koji se može samo - uzeti ili ostaviti.
Vukovar još čeka pomoć
Drugi krug u kojem bi se sporazum trebao ratificirati treba biti najkasnije za šest mjeseci, tj. potkraj listopada. No, ne uputi li Vlada konačni prijedlog zakona o potvrđivanju toga sporazuma u rečenom roku, procedura se vraća na početak. To može biti i alibi premijeru Račanu bude li morao odgovarati zašto sporazum nije potvrđen. Iz neugodne se situacije može izvući pozivanjem na parlament. Klub DC-a, čiji zastupnici preksinoć nisu bili u Saboru, jučer su na konferenciji za novinare rekli da je Vlada trebala prije potpisivanja sporazuma razmotriti i druga rješenja, poput prodaje hrvatskog udjela u NEK-u Sloveniji.
Izvješće o provedbi Zakona o obnovi i razvoju Vukovara, pak, pokazalo je da je i taj propis u mnogočemu ostao mrtvo slovo na papiru. "Država se maćehinski odnosi prema Vukovaru", prozvala je oporba aktualnu vlast. Dosad nije osnovan fond za obnovu i razvoj Vukovara, nije prodan predsjednički zrakoplov, nisu osnovane ni slobodne ni gospodarske zone, a nisu realizirane ni povlastice za uvoz opreme. Drago Krpina (HDZ) je još jednom upozorio da zakon ne razlikuje vukovarske stradalnike od agresora i tretira ih jednako ili čak zapostavlja stradalnike.
HDZ predlaže da se zakonskim izmjenama prekinu postupci protiv prognanika koje su tužili vlasnici kuća u kojima žive, kako bi sudski utjerali najamnine. No, to je odbijeno. Vlada je, naime, objasnila da prognanici koji koriste tuđe kuće na temelju nekih dokumenata ne moraju platiti ništa, ali da oni koji su uzurpirali tuđe vlasništvo nisu pošteni korisnici i ne zaslužuju zaštitu države. Inače, poručila je Vlada, nije riječ isključivo o sukobu prognanih Hrvata i Srba povratnika, jer Hrvata ima i među tuženima i među tužiteljima.
D. Đuretek, M. Šarić
