Komentar Večernjakova novinara Marinka Jurasića pod naslovom "Profesori, gdje to piše da i bivši premijer Ivo Sanader ne može biti mandatar", izazvao je odgovor prof. dr. sc. Vedrana Đulabića s Katedre za upravnu znanost te pojašnjenje stava izv. prof. dr. sc. Ane Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo, oboje s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
U komentaru Večernjakova novinara postavljeno je pitanje zašto profesor Đulabić i u slučaju osude Josipa Šimunića po analogiji - nigdje ne piše da kršitelj Ustava ne može biti mandatar – nije potegao argument: "Pokažite gdje piše da je ZDS zabranjen". Tumačenjem Ustava i temeljnih vrednota koje se njime štite Ustavni sud je 2011. zabranio i tada za ratni zločin osuđenom Branimiru Glavašu da bude ne samo kandidat na izbornoj listi HDSSB-a već i nositelj njihove liste. Uz obrazloženje da pravne norme ne treba samo doslovno tumačiti već i u kontekstu cjeline vrednota našeg ustavnog poretka: "Odluke donesene u izbornom procesu moraju biti usklađene s temeljnim vrednotama hrvatske ustavne države", obrazložio je 2011. Ustavni sud. I tada je reagirao iako to nitko nije formalno tražio, što sada prigovara primjerice prof. Gardašević, a i troje ustavnih sudaca.
Prof. Horvat Vuković upozorila nas je da ona nema taj specifični prigovor kako se navodilo u komentaru već je naprotiv suglasna s kolegicama Barić i Blagojević te kolegom Milošem da Ustavni sud ima pravo izvesti ovakav partikularni zaključak iz protuustavnih ponašanja određenog sudionika parlamentarnih izbora. Jedino nije suglasna prelazi li ponašanje predsjednika Zorana Milanovića nakon prvog upozorenja prag iza kojeg takva posljedica nastupa. Ukoliko da, u tom bi slučaju voljela pročitati ipak jaču argumentaciju i supstancijaciju, pojasnila je Horvat Vuković svoj stav.
Ovo je odgovor prof. Đulabića koji je objavio na svome Facebooku:
"Da, nigdje ne piše da I. Sanader ne može biti mandatar, pa ga se zato i može predložiti za mandatara ako to želi 76 novoizabranih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Zašto je to tako? Nekoliko je razloga za takav stav.
Prvo, zato jer je pravo na političko djelovanje temeljno ljudsko pravo, a koliko znam, Ivi Sanaderu nije zabranjeno političko djelovanje. Nisam čitao presudu tako da ne znam je li mu uz kaznu zatvora izrečena i mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Ako je izrečena takva mjera, onda je stvar riješena. Ako nije, idemo dalje.
Drugo, imenovanjem T. Oreškovića za mandatara prihvaćeno je stajalište da mandatar ne mora biti izabrani zastupnik, pa se ograničenja za kandidaturu iz čl. 9. Z. o izborima zastupnika za HS na takvog mandatara ne primjenjuju. Jedini uvjet za mandatara, pa onda i za predsjednika Vlade, u tom slučaju je hrvatsko državljanstvo propisano Z. o Vladi. Dakle, što se važećih pravnih propisa tiče, da, Ivo Sanader može biti predložen za mandatara ako to želi 76 izabranih saborskih zastupnika, koliko go to vama, g. Jurasiću, bilo skandalozno.
Treće, evidentno se radi o zanimljivom slučaju očite pravne praznine koja je u pravu poznata i događa se jer zakodavac ne može predvidjeti apsolutno svaku moguću faktičnu situaciju. Zato je izrazito važno pravne norme nomotehnički vrsno i znalački oblikovati. No, vratimo se na aktualnu pravnu prazninu. Nju se može popuniti primjenom analogije (ili nekom drugom metodom popunjavanja pravnih praznina poput primjene općih načela prava i sl.), odnosno primjenom propisa koji se odnose na izabrane zastupnike (čl. 9/4 Z. o izborima zastupnika) i na mandatara. U tom slučaju bi primjenjivač analogije to svakako trebao dobro i argumentirano obrazložiti i za to primijeniti adekvatnu pravnu formu i proceduru. To sigurno u državi vladavine prava ne bi smjelo biti priopćenje ili neki takav sličan dopis, a čemu smo svjedočili dva puta u zadnjih mjesec i nešto dana.
Peto, odvojeno je pitanje može li netko tko izvršava kaznu zatvora faktički biti mandatar i kad bi prošli sve prethodne korake i omogućili da Ivo Sanader i bude mandatar za sastav Vlade. A nije ni manje zanimljivo pitanje bi li ta osoba mogla izgovoriti tekst prisege za predsjednika Vlade, jednom kad bi i dobila hipotetsku potporu najmanje 76 izabranih zastupnika.
Šesto, na kraju jedna zanimljivost iz komparativne političke i pravne perspektive. Gospodine Jurasiću, pogledajte što se upravo događa u SAD-u s postupkom izbora predsjednika. Pogledajte pravnu situaciju Donalda Trumpa i postupke koji se protiv njega vode. Još uvijek mu nije nitko priopćenjem zabranio da bude kandidat za predsjednika najmoćnije države na svijetu. Možda bi naš Ustavni sud to mogao malo pogledati i pripomoći sirotim sucima Vrhovnog suda SAD-a da barem sastave neko priopćenje i upozorenje.", napisao je prof. Đulabić.
VIDEO Most predao liste s Miletićem, ali bez Marije Selak i Nine Raspudića
