20.01.2015. u 07:48

Srbija traži da je se ne pritišće kao RH na putu u EU. Plaše se svojih ‘Sanadera’. Neki misle kako bi amnestijom mogli ‘oprati’ tajkune i napuniti blagajnu

Kada sam ovih dana s visokopozicioniranim dužnosnikom iz Bruxellesa razgovarao o priključenju Zapadnog Balkana EU, iznenadio me je pričom o jednom zanimljivom srbijanskom prijedlogu rješenja poglavlja 23 (pravosuđe).

Naime, ispričao mi je kako mu je jedan beogradski političar iznio tajni plan o amnestiji njihovih tajkuna koji su se obogatili na sumnjivim privatizacijama i utajama poreza. Po njemu, svi oni koji za vrijeme amnestije uplate što su ukrali, bili bi izuzeti od kaznene odgovornosti. Na takav način Srbija želi na putu k EU izbjeći "hrvatski scenarij". Što više, oni se plaše posljedica "srbijanskih Sanadera".

Smatraju da spektakularna uhićenja u funkciji javnih sramoćenja političkih dužnosnika i biznismena ne donose materijalnu korist. Zatvaranje samo nekoliko zvučnih imena nije dovoljno upozorenje tisućama onih koji su na sumnjiv način stekli imovinu. Sigurni su da s ovakvim tromim, nesposobnim pravosuđem golemi broj kriminalnih pretvorbi nikada neće biti procesuiran. U tom smislu procjenjuju da bi za državu bilo korisnije da proglasi amnestiju od, recimo, nekoliko mjeseci u kojoj bi sumnjivi tajkuni vraćali otuđeno. Kazneno bi progonili, ili čak izvršili lustraciju onih koji bi i ovu priliku pokušali izigrati. Vraćanje novca u državnu blagajnu bilo bi svojevrsno (javno) priznanje pljačke. Time bi se pročistio veći dio gospodarstva od prljavog novca i još prljavijih pretvorbi. Državni proračun bio bi bogatiji za milijarde. Pravda bi bila barem djelomično zadovoljena.

Ako se pokrene ovakva inicijativa, otvorit će brojne prijepore. Protivnici će reći kako se njome šalje loša poruka budućim kriminalcima koji će umjesto zatvorske kazne, u najgorem slučaju, morati vratiti otuđeni novac.

S druge strane, zagovornici će imati desetke razloga za amnestiju. Prije svega, država bi u financijski sustav mogla ubrizgati svježi kapital i tako potaknuti ekonomsku aktivnost. Istodobno bi izbjegla mogući propast profitabilnih poduzeća u vlasništvu "odgovornih" tajkuna u slučaju njihova zatvaranja. Time se spašavaju i sadašnja radna mjesta.

Na koncu, veća je društvena i financijska korist od revizije privatizacije koja bi završila masovnim dobrovoljnim povratom opljačkanog novca nego sudskim slanjem jednog malog broja sumnjivih tajkuna u zatvor. Srbija je u tom smislu već imala veliki test. Kada je uhićen vlasnik Delte Miroslav Mišković, čije se bogatstvo mjeri stotinama milijuna eura, mnogi tome nisu pljeskali. Osobito ne većina od sedam tisuća njegovih radnika. Mišković je za obranu sa slobode uplatio jamčevinu od 12 milijuna eura. Vjerojatno bi odmah uplatio 10 puta više kada bi ga amnestijom oslobodili svih optužnica.

Mnogi se danas pribojavaju, ne samo u Srbiji, već i u Hrvatskoj i u BiH, kako bi zbog uhićenja njihova gazde bila ugrožena i egzistencija zaposlenih. Zato gospodarska amnestija zavređuje raspravu. Osobito što su se slične pokazale učinkovite. Sjetimo se samo vraćanja oružja bez dozvole. Za stotinu godina ga ne bi policija oduzela koliko je u mjesec dana amnestijom. Slično je bilo i s legalizacijom nelegalno izgrađenih objekata u Hrvatskoj i BiH. Učinjena je velika korist, nisu rušeni, a vlasnici su platili naknade. Država je zaradila. Vjerojatno bi tako bilo i s legalizacijom čistog poslovanja u tvrtkama nakon uplate utajenih poreza. Na koncu i sumnjivi tajkuni žele konačno skinuti tu stigmu sa svoga imena i postati "uspješni poslovni ljudi".

Sumnjive pretvorbe dogodile su se najviše u vrijeme rata i poraća. Nijedna od država tada nije bila sposobna kontrolirati stotine, a kasnije tisuće tajkuna, kako u Srbiji tako i u RH, BiH i drugim zemljama. Ništa bolje nije bilo ni u poslijeratno vrijeme. Dapače, krhka demokracija bila je idealna za legalizaciju sumnjivog poslovanja.

Krajnje je vrijeme da kapitalističke države nastale raspadom socijalističke zajednice izvrše temeljitu masovnu reviziju. Neprirodna bogaćenja, sumnjive pretvorbe, masovnu pljačku ovakvi pravno neučinkoviti sustavi ne mogu sankcionirati. Nekako treba podvući crtu. Proglašenje amnestije može biti jedna od mogućnosti za poravnavanje računa između države i tajkuna. U protivnom, bit će trajno legalizirano "tko je jamio, jamio".

>>'Izjave Grabar Kitarović dodatno kompliciraju odnose Srbije i Hrvatske'

>>Za Europu su svi hrvatski državljani Hrvati

Komentara 2

Avatar onaj koji uskoro dolazi
onaj koji uskoro dolazi
09:03 20.01.2015.

pa da necemo vas pritiskat...ahhahahhahaha vec samljet...

Avatar MK
MK
09:13 20.01.2015.

...Amnestija ima smisla samo kod "pasivnog" a ne "aktivnog" kaznenog djela - znaci kod "zataje" a nikako kod "prijevare i krade". ...Ako je to rjesenje koje Srbija nudi - onda je "Pravna Drzava" u Srbiji kapitulirala pred "Kriminalom". ...Kaktili ako netko nebi iskoristio period "amnestije" onda bi ga Srbija "cak i lustrirala" - pa zasto ga onda ne lustriraju vec i sada?! ...Ja ne vjerujem da ce Srbija uci g. 2019 u EU - ako stvari stvarno tako gadno stoje nece ni 2025 (a o Nestalima, Veljku Maricu, Ukradenoj Hrvatskoj imovini, Ratnoj odsteti, Tuzbi protiv vrha JNA, Kosovu itd. jos uopce nismo poceli razgovarati).

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije