Na Trgovačkom sudu u Varaždinu u četvrtak je otvoren stečaj nad MTČ Tvornicom čarapa iz Čakovca! Sudbina 300 radnika, koliko ih je ostalo, neizvjesna je jer se još ne zna hoće li talijanska tvrtka Intersocks, s kojom su poslovno surađivali, unajmiti hale i nastaviti proizvodnju.
Stečajni upravitelj Uršulin
Radnici su do srijede bili na godišnjem odmoru jer nije bilo posla. Tako je, poslije MTČ Tvornice rublja, MTČ-a i MTČ Tvornice dječje trikotaže u Prelogu, još jedna velika tvrtka nastala 90-ih pretvorbom i privatizacijom MTČ-a otišla na bubanj.
– Stečaj je otvoren na traženje uprave zbog blokade računa i nelikvidnosti. Ispitno ročište zakazano je 6. ožujka – kaže Savo Šmitran iz Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske. Vjerovnici će prijaviti potraživanja prema stečajnom dužniku. Svoje će tražiti i radnici. – Plaću nismo dobili od rujna, kad nam je za polovicu mjeseca isplaćena u bonovima. Snalazimo se kako znamo, mnogi nemaju više ni za kruh – kažu radnici koji su, prije godinu dana, predlagali da se otvori stečaj. No, na zahtjev uprave koja im je poručivala da posla ima, odustali su i nastavili raditi. Sad traže da se istraži kako je tvrtka uopće mogla raditi s velikim dugovima i blokiranim računom, a žele znati i tko je odgovoran za propast. Stečajni je upravitelj Želimir Uršulin iz Ivanca.
– Pokušat ćemo s njim razgovarati o reaktiviranju ugovora s Intersocksom koji je bio zainteresiran za najam zgrada i nastavak proizvodnje – najavljuje Šmitran. MTČ Tvornica čarapa slovila je nekad za uspješnu tvrtku, a njezini predstavnici Darinka i Špiro Krička te Ksenija Preininger svojedobno su punili novinske stupce pokušajima da preuzmu Čateks. Zapošljavali su 420 ljudi, no sve se rasprsnulo poput mjehura od sapunice. Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu prije tri mjeseca podnijelo je optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Čakovcu protiv uprave jer je poslodavac isplatio plaću i putne troškove u robi, a ne u novcu, kako je to zakonom propisano.
Čarape prodavali rodbini
Zaposlenici su ipak potpisali takvu isplatu, iako nisu trebali. Rečeno im je da će prodajom čarapa uspjeti dobiti nešto novca. Bilo je, kažu radnici, uzmi ili ostani bez ičega. Čarape su prodavali rodbini, prijateljima, susjedima...– Oni su mogli zahtijevati isplatu u novcu i pokrenuti postupak radi isplate iznosa u novcu. Međutim, ako su potpisali pristanak na nezakonit način isplate, pokretanje radnog spora je bespredmetno – upozorili su u sindikatu.
zanimljivo je da hr. tvrtke odlaze u stecaj jer nisu profitabilne al, kad ih kupi stranac onda su za njega isplative...isto kao i banke..... ostaje nam samo da si postavimo pitanje tko to namjerno uništava hr tvrtke koje su gradili naši djedovi/roditelji samodoprinosima da bi ih mogao jeftino prodati strancima i od hr. naroda napraviti jeftine sluge?