Počinje berba višanja, koje se pretežito koriste kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove, kompote, džemove, likere ili se zamrzava, a prve procjene govore da će se ove godine, unatoč mrazu, ubrati između 5500 i 6000 tona, što je 10-20 posto manje nego lani, analiza je stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivrednu i prehrambenu industriju.
Proizvodnja višanja u Hrvatskoj lani se odvijala na 2171 hektar, a uz prinos od 2,7 tona po hektaru proizvedeno je 5769 tona ovog voća. U proteklih nekoliko godina najveće su površine bile 2014. godine, kada su iznosile 2762 ha, te je uz prinos od tri tone proizvedeno gotovo 10.000 tona višanja. Od tada se površine smanjuju, a urod oscilira ovisno od vremenskih prilika. Iz Smartera očekuju kako će, s obzirom na potrebe domaćih prerađivačkih kapaciteta, otkupna cijena višanja biti na prošlogodišnjoj razini, od 2,70 do 3,30 kuna za kilogram za višnju koja se proizvodi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, dok je otkupna cijena višnje maraske nešto veća i kreće se od 5,5 do maksimalno 6 kuna za kilogram.
- Proteklih godina u Dalmaciji je došlo do smanjivanja površina zbog problema u otkupu, dok su pojedina područja u Slavoniji uslijed klimatskih promjena imala lošije proizvodne rezultate i kvalitetu, što je utjecalo na pad otkupa i proizvodnje - izjavio je stručnjak Smartera Miroslav Kuskunović.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da je prošle godine izvoz višanja bio 1708 tona u vrijednosti od 758.000 eura, dok je uvoz bio tek 43 tone vrijedne 33.000 eura, pri čemu je više od 41 tone višanja uvezeno iz Srbije. Čak 807 tona hrvatske višnje završilo je na preradi u Bosni i Hercegovini, dok je drugo izvozno tržište Češka, gdje se izvezlo 409 tona.
Zanimljivo je da se u Dalmaciji do 1971. godine proizvodilo više od 12 tisuća tona višnje, dok je danas proizvodnja pala za 4 puta te se proizvodi, ovisno od godine, manje od 3 tisuće tona godišnje. Najveći proizvođač višnje u svijetu i dalje ostaju Rusija i Turska, a slijede ih SAD i Iran.
- Proizvodnja maraske posljednjih godina i dalje stagnira, jer opada zanimanje proizvođača. U posljednje vrijeme ulažu se veliki napori u obnovu ove proizvodnje u Dalmaciji. Od 7000 tona maraske početkom osamdesetih godina, proizvodnja je pala na oko prosječnih 1000 tona. Oko 80 posto proizvodnje maraske se izvozi u obliku likera, najviše u SAD i Italiju, a manje u Njemačku, Austriju, Francusku, Dansku, Nizozemsku – kaže Kuskunović te dodaje kako višnja predstavlja voćnu vrstu koja ima vrlo važnu ulogu u proizvodnji i preradi voća, prije svega jer se plodovi koriste u raznim vidovima gdje dobivaju dodanu vrijednost. Po proizvodnji među kontinentalnim voćnim vrstama nalazi se na sedmom mjestu u svijetu, a u Hrvatskoj je prema službenim podacima samodostatnost ovoga voća (zajedno s trešnjom) na razini od 125 posto.
- Svjetska prosječna proizvodnja zadnjih se godina kretala preko 1,1 milijun tona, a vodeća zemlja po proizvodnji višnje je Rusija, gdje se proizvede oko 200.000 tona, što čini čak 17 posto ukupne svjetske proizvodnje. Za njom slijede Poljska s udjelom od 15 posto, Turska 13 posto, Ukrajina 12 posto, SAD 10 posto, a na globalnoj karti proizvodnje pozicionirala se i Srbija s udjelom od sedam posto – priča Kuskunović.
Iako Hrvatska ima dobre klimatske uvjete za proizvodnju višanja, kao i drugog voća, proteklih godina dolazi do pada površina i proizvodnje. Razlog tome je slabija vertikalna i horizontalna povezanost proizvođača, otkupljivača i prerade, a posljednjih godina problem je predstavljao i nedostatak radne snage u berbi. Proizvođači koji imaju veće površine višanja (više od tri ili četiri hektara), trebali bi investirati u moderne berače kako bi smanjili trošak radne snage, koja je postala ogroman problem u sezoni berbe koja traje kratko, ali ipak zahtijeva angažman većeg broja radnika, uz visoku cijenu rada, smatraju stručnjaci Smartera.
- S obzirom na velike potencijale hrvatskih preradbenih kapaciteta, koji imaju dobru poziciju sa svojim proizvodima dodane vrijednosti na domaćem i tržištu izvoza (prisutnost na policama svih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj), proizvodnja višanja u Hrvatskoj mogla bi biti i znatno veća i uspješnija. U ovoj proizvodnji do sada su postignuti solidni rezultati na povezivanju proizvođača i prerađivačke industrije kroz vertikalnu integraciju, što je rezultiralo boljim proizvodnim rezultatima od većine drugih voćnih kultura. Prostora za unapređenje ima te se treba usmjeriti na veću proizvodnju, kvalitetnije sorte te podizanje razine prinosa, preradu još veće palete proizvoda za domaće tržište i za izvoz. Potražnja u EU i svijetu raste posebice za kategoriju zamrznutog voća, što zahtijeva ulaganje u skladišne i rashladne kapacitete te moderna pakiranja. Ovo zahtjevno voće ima potencijal čiju bi proizvodnju u Hrvatskoj trebalo poticati kroz udruživanje proizvođača u proizvođačke organizacije, te primjerice zajedničku nabavu opreme za berbu (kako bi je zajedno koristili). No, prije svega bi kroz zaokret u poljoprivrednoj politici trebalo izvršiti regionalizaciju proizvodnje kao i definirati koja su područja, koje sorte i kakvi proizvodni procesi najpogodniji za proizvodnju višanja, te koja su tržišta najpogodnija za budući plasman proizvoda dodane vrijednosti na bazi višnje - izjavio je Kuskunović.
