Ivan Anušić, osječko-baranjski župan, “lansiran” je u nacionalnu politiku kao šef stožera Kolinde Grabar-Kitarović. Nedavno je javno podržao Andreja Plenkovića u utrci za predsjednika stranke, ali i predložio izmjene “Projekta Slavonija” koje su, ističe, primjenjive i na druge nerazvijenije dijelove Hrvatske...
Dali ste potporu Andreju Plenkoviću za novi mandat na čelu HDZ-a, ali i zatražili određene promjene Projekta Slavonija. Što to točno znači?
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem izvrstan je, no nakon gotovo tri godine uviđam i određene manjkavosti. Iako je to proces golemog ulaganja europskog novca u infrastrukturu, nedostaju ulaganja u projekte koji će donijeti gospodarski prosperitet, a unutar Projekta Slavonija potrebno je mijenjati ekonomsku i poreznu politiku. Time će i napredak biti snažniji, brži i konkretniji. Potreban nam je iskorak u ukupnom razvoju Slavonije i Baranje, a osim nadogradnje Projekta SBS zakonskim okvirima i poreznim olakšicama za poticaj investicija, moramo aktivirati prirodne resurse poput poljoprivrede, eksploatacije pijeska i šljunka, drvne mase i geotermalnih izvora. Mora se vrlo brzo vidjeti konačni benefit, a to su ponajprije nova radna mjesta.
Nije uobičajeno postavljanje uvjeta, kakva je bila reakcija u stranci, pa i samog Plenkovića?
Ni predsjednik ni stranke nisu to shvatili kao uvjetovanje jer moj je prijedlog temeljen na iskustvu koje imamo posljednje dvije i pol godine. I ne favoriziramo Slavoniju. Moj je prijedlog izmjena zakonskih regulativa za sva nerazvijena i slabije razvijena područja Hrvatske, koja prošlim vladama nisu bila u fokusu. Dosadašnjim modelom vođenja Hrvatske uglavnom je Zagreb bio taj koji je rastao te je od njega stvoren svojevrsni mastodont u kojem realno živi čak jedna četvrtina Hrvatske. U ovom trenutku “usisava” sav gospodarski, demografski i intelektualni potencijal Slavonije, Baranje i ostalih krajeva Hrvatske s nižom stopom ekonomskog razvoja. Prvi korak ovih promjena bilo bi i premještanje ministarstava jer mislim da Ministarstvo poljoprivrede treba biti u Osijeku, Ministarstvo turizma u Splitu, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Rijeci. I ne govorim o simboličnom preseljenju, nego o konkretnim potezima i konkretnim benefitima.
Mislite da to može biti projekt i za druge dijelove Hrvatske?
Upravo tako, stvaranjem novog zakonskog okvira za nerazvijena područja i izmjenom porezne politike za ta područja. To se neće dogoditi preko noći, to je proces, ali vrijeme je da ga započnemo. Ova je Vlada napravila neke ključne poteze, ispravljena je nepravda SDP-ove Vlade koja je u istu statističku regiju stavila istok Hrvatske i Zagreb te time istoku Hrvatske umjetno podigla indeks razvijenosti zbog kojeg nam je smanjeno sufinanciranje projekata europskim novcem. Nova raspodjela NUTS2 regija bit će puno pravednija, ali za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske nedostaju još određeni oblici rasterećenja nerazvijenih područja kako bi bili atraktivniji za gospodarska ulaganja.
Zašto “stari” Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem nije dovoljan?
Osječko-baranjska županija iz Projekta SBS do sada je ugovorila 4,3 milijarde kuna uglavnom infrastrukturnih projekata. Ono čime nisam zadovoljan jest to da od ugovaranja do realizacije prolazi previše vremena. Projekti bi trebali biti konkretniji i usmjereniji prema gospodarskom rastu i razvoju. Potreban nam je sustav koji Slavoniju i Baranju neće održavati, nego razvijati. Sudjelovao sam u stvaranju ideje Projekta SBS, Plenković je prvi premijer koji razumije potrebe svih dijelova Hrvatske, pa tako i nas i siguran sam da će biti spreman napraviti korak više i nadograditi ga prema našim iskustvima i prijedlozima.
Zašto ste se baš sada odlučili progovoriti o Projektu Slavonija, Baranja i Srijem i tražiti njegove izmjene?
Tri je godine bilo dovoljno da vidimo što treba mijenjati i zato sam izašao s konkretnim prijedlozima. Važno je reći i zašto su nam nužne promjene jer, kad pogledate Slavoniju i Baranju kroz povijest, vidjet ćete da smo kontinuirano bili izloženi ugrozama tijekom kojih je upravo Slavonija bila netko tko “brani i hrani”. Danas teško Slavonija može bilo koga braniti, a nažalost dosta teško i prehraniti. Geostrateški položaj istoka Hrvatske jasno vam govori da ovaj dio Hrvatske mora biti gospodarski i demografski snažan da bi i ubuduće odolijevao mogućim izazovima. Sjetimo se i Domovinskog rata, gdje je zaustavljena srpska agresija? U Slavoniji. Gospodarski i demografski snažna Slavonija mora biti strateška odrednica cijele Hrvatske. Ovo su potezi koje ova Vlada treba započeti, a svaka iduća nastaviti. Riječ je o budućnosti istoka Hrvatske i neću dopustiti da netko populistički koristi probleme Slavonije samo kako bi se dobila potpora birača u vrijeme izbora.
Spominjalo se da ste u igri za zamjenika predsjednika stranke ili potpredsjednika, na kojoj vas je funkciji realnije očekivati?
Na poziv predsjednika Plenkovića razgovarali smo o mojoj eventualnoj kandidaturi za jednu od funkcija unutar stranke. Do sada sam bio član Predsjedništva, predsjednik sam županijske organizacije HDZ-a i svakako ću se kandidirati za jednu od ove dvije funkcije, a koja će točno biti, još nismo dogovorili.
Idu li vaše ambicije i iznad funkcije župana?
Jedno je stranačka pozicija, a drugo pozicija nositelja izvršne vlasti, konkretno u županiji. Za godinu i pol očekuju nas novi lokalni izbori i gotovo sam siguran da ću tražiti povjerenje građana za još jedan mandat župana. Ozbiljni kapitalni projekti zahtijevaju kompleksnu pripremu i provedbu i za neke od njih nije dovoljan jedan mandat. Gotovo sve što sam svojim biračima obećao do sada sam ili ispunio ili je u fazi realizacije. Moje su ambicije i dalje usmjerene prema Osječko-baranjskoj županiji jer još nismo završili posao.
Masovno pozicioniranje na jednu ili drugu stranu u HDZ-u odaje dojam raskola. Kako vi na to gledate?
Kao i na svaki drugi izborni proces. Pred nama je mjesec i pol kada će se, uvjetno rečeno, stvarati podjele. No kada 15. ožujka, po principu jedan član – jedan glas, stranačka većina izabere predsjednika, on postaje predsjednik svih članova HDZ-a.
VIDEO Sučeljavanje Ivan Anušić, Mate Mijić i Dražen Dizdar - Anušić: Škoro je trebao biti ovdje '91. Mijić: Je li i Dražen Petrović trebao?
hoće reći treba ga iz jedne ladice premjestit u drugu.