Kina je sve bliže izgradnji svog prvog nosača zrakoplova na nuklearni pogon, što pokazuju i najnovije satelitske snimke i dokumenti, navodeći da je u procesu izgradnja prototipa nuklearnog reaktora za ratni brod veće površine. Iako Kina i inače ima najbrojniju mornaricu na svijetu, ona bi mogla u potpunosti okrenuti odnos moći globalno realizira li svoj zasad najambiciozniji projekt dosad.
- Nosači na nuklearni pogon svrstali bi Kinu u ekskluzivne redove prvorazrednih pomorskih sila, skupinu koja je trenutno ograničena na Sjedinjene Države i Francusku. Za kinesko vodstvo takav bi razvoj događaja simbolizirao nacionalni prestiž, raspirujući domaći nacionalizam i podižući globalni imidž zemlje kao vodeće sile - objasnio je to viši suradnik Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu, Tong Zhao.
Naime, satelitske snimke iz područja planinskog sela izvan grada Leshan, u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Sichuan, pokazuju mjesto za koje se vjeruje da je Kina namijenila za gradnju reaktora koji bi bio prototip za veći ratni brod. Još točnije, taj prototip reaktora vjerojatno se naalzi u planinama općine Mucheng, oko 112 kilometra od glavnog grada pokrajine Sichuan, Chengdua.
Inače, projekt kod grada Leshana već se i ranije spominjao u dokumentima Razvoja nuklearne energije Kine, i to kao projekt zvan kao ''Zmajeva moć'', prenosi Independent.
- Prototip reaktora u Leshanu prvi je čvrsti dokaz da Kina zapravo razvija nosač zrakoplova na nuklearni pogon. "Upravljanje nosačem zrakoplova na nuklearni pogon nosač zrakoplova je ekskluzivni klub kojem će se Kina izgleda pridružiti - potvrdio je to Jeffrey Lewis, profesor na Sveučilištu u Middleburyju koje je prvo potvrdilo ovu informaciju.
Reaktor, za koji dokumenti o nabavi pokazuju da će uskoro biti upogonjen, smješten je na novom objektu na lokaciji poznatoj i kao Baza 909, u kojoj se inače nalazi šest drugih reaktora koji su već operativni, povučeni ili u izgradnji, pokazala je detaljna analiza sa Sveučilišta. Za Bazu 909 inače je zadužen Kineski institut za nuklearnu energiju, podružnica Kineske nacionalne nuklearne koroporacije.
Dokumenti koje su istraživači prikupili otkrili su i da je Institut nabavio reaktorsku opremu koja je namijenjena za ugradnju na veliki površinski ratni brod, a dodatnu sigurnost u ovakav projekt unijele su i satelitske snimke od 2020. do 2023. u kojima se jasno vidi kako se i više domova srušilo kako bi se izgradila infrastruktura vodozahvata koja je povezana s mjestom reaktora.
- Osim ako Kina ne razvija krstarice na nuklearni pogon, kojima su težili samo Sjedinjene Države i Sovjetski Savez tijekom Hladnog rata, tada se Projekt razvoja nuklearne energije sasvim sigurno odnosi na napore u razvoju nosača zrakoplova na nuklearni pogon - napisali su istraživači u svom izvješću.
Kina inače već ima nosače zrakoplova na konvencionalni pogon - prvi kineski nosač bio je pušten 2012. godine, a radilo se o prenamijenjenom sovjetskom brodu. Drugi je bio izgrađen u Kini, no bio je temeljen na sovjetskom dizajnu, a oba su koristila metodu lansiranja tipa ''ski-jump'', s rampom pri kraju kratke piste koja pomaže zrakoplovima pri uzlijetanju. Posljednji nosač zrakoplova, 003 Fujian, je bio lansiran 2022. godine i on je prvi nosač zrakoplova koji je bio i dizajniran i lansiran u Kini. On pak koristi sustav za lansiranje elektromagnetskog tipa poput onog koje koristi i američka mornarica.
Iako bi ovo izvješće moglo sugerirati da će upravo četvrti kineski nosač zrakoplova biti na nuklearni pogon, Matthew Funaiole, viši suradnik u projektu China Power Centra za strateške i međunarodne studije, sumnja da će to doista i biti slučaj. Umjesto toga sugerira da će se kineska vojska usredotočiti na optimizaciju postojećeg dizajna. U svakom slučaju, pusti li Kina u dogledno vrijeme u pogon nosač zrakoplova na nuklearni pogon, to bi joj itekako povećalo fleksibilnost i izdržljivost na mjestima koje su od strateškog interesa - poput Prvog otočnog lanca, odnosno samoupravnog otoka Tajvana kojeg Kina smatra svojim.
- Ovi bi nosači također mogli proširiti kineske operacije dublje u zapadni Pacifik, dodatno dovodeći u pitanje sposobnost američke vojske da 'intervenira' u regionalna pitanja za koja Kina smatra da ih najbolje rješavaju samo zemlje iz regije - objašnjava Zhao, iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir.
>> FOTO Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao u drugi posjet Srbiji u osam godina u svibnju ove godine
Znači, na struju. Kinezi su ekološki osviješteni.