Nesreća koja se dogodila sinoć kraj Uzdolja pokazuje koliko je štetna praksa rijetkog i minimalnog kažnjavanja za prometne prekršaje. Naime, 43-godišnji vozač Citroena DS u oštrom je zavoju nadomak željezničko-cestovnog prijelaza gdje je brzina ograničena na 40 km/h po skliskom kolniku vozio znatno većom brzinom pri čemu je izgubio nadzor nad vozilom, završio u odvodnom kanalu, te koštao života sebe i 39-godišnju suputnicu.
Na toj dionici D-33 često prometuju poljoprivredna vozila, a koristi ju i stoka, zbog čega na asfaltu nerijetko bude skliskih nakupina koje posebno opasne postaju uz vlagu, a zbog kojih je iznimno važno brzinu prilagoditi uvjetima na cesti, prenosi autoportal. Osim toga, automobil u kojemu su muškarac i žena stradali je skupocjeni oldtimer koji se proizvodio od 1955. do 1975., vrijedan 20 do 50 tisuća eura, ovisno o stanju.
Citroen DS uz pravilno održavanje ima dobru aktivnu sigurnost, znači da je stabilan, upravljiv te da su mu kočnice dobre, a pasivna sigurnost nešto mu je lošija, no problem tog oldtimera je u visokoprofilnim gumama antiknih dimenzija 185 HR 15 koje se uglavnom nabavljaju iz Kine, nisu najkvalitetnije, te smanjuju aktivnu sigurnost automobila, naročito na skliskoj površini.
Ništa od toga nije spriječilo 43-godišnjaka da brzinom 100 posto većom od dozvoljene uđe u opasni zavoj. Bi li situacija bila drugačija da ga je plašila mogućnost da bude kažnjen za prekoračenje brzine i neprilagođenu brzinu? Je li znao da na cesti kojom je vozio nema radarskih kamera niti prometnih patrola?
Snosi li policija krivicu što ne kontrolira poljoprivredni promet učinkovito i ne kažnjava osobe koje s blatnjavim kotačima izlaze na prometnice, cestarska služba za neredovito čišćenje istih, ili Hrvatske ceste za to što uz prometnicu nema zaštitne ograde? Zasigurno, no glavni problem, piše Autoklub, je u tome što je nadzor prometa manjkav i neučinkovit, a pravosuđe nepošteno.
Oprema za nadzor prometa nije jeftina, no možda bismo se trebali zapitati koja je cijena materijalnih i nematerijalnih posljedica ovakvih nesreća, čiji bi se broj zasigurno smanjio da vozači znaju da u bilo kojem trenutku mogu biti oštro kažnjeni za prekršaj.
VIDEO Što napraviti kada se na semaforu upali žuto svjetlo?
Opet je državna blagajna prazna, ha? Mislim da su i prije nekoliko godina kada su drastično digli kazne tvrdili da će povećanje kazni doprinijeti smanjenju broja nesreća, odnosno to je bila parola za punjenje državne blagajne kao i sada. Ako prvi puta nije uspjelo smanjiti nesreće neće niti ovaj, a maglu prodajte nekom drugom. Ako se već pravite pametni dajte odmah i iznos kazne vežite za primanja pojedinca, a ne kao sada da siromašni bankrotiraju jer su prekoračili brzinu, a bogati kao da su platili za kavu, ako uopće i plate jer imaju veze ili odvjetnike.