Izmjenama Zakona o doplatku za djecu gotovo 512 tisuća djece primat će doplatak u iznosima od 31 do 62 eura od ožujka 2024., što znači da smo se vratili na 2002., kada je oko pola milijuna djece primalo doplatak. Lani je u iznosima od 26 do 40 eura doplatak primalo 247 tisuća djece. Vladajući se nisu odlučili na univerzalni doplatak za svu djecu kakav ima polovina zemalja EU, nego će pravo na doplatak moći ostvariti kućanstva s neto dohotkom do 618 eura po članu obitelji – ovisno o dohotku po članu kućanstva, djeca će primati 31, 40, 49, 55 i 62 eura doplatka mjesečno. Ako smo prema popisu stanovništva imali 741 tisuću djece i mladih do 19 godina, to znači da gotovo 230 tisuća djece u Hrvatskoj neće imati pravo na doplatak.
Demograf, izv. prof. dr. sc. Marin Strmota ističe da će od izmjena Zakona o dječjem doplatku najviše koristi imati obitelji s troje i četvero djece koje primaju i tzv. pronatalitetni dodatak od 66 eura.
– Izmjena Zakona o doplatku za djecu stiže prekasno i sigurno neće spasiti Hrvatsku od demografskog sloma, pogotovo ne iznosima kojima će se "pojačati" kućni budžeti. Ipak, treba pohvaliti radnu skupinu i stručnjake koji su se zalagali za poboljšanje ovog zakona. Da je bilo političke volje, moglo se ići i u dublju rekonstrukciju Zakona jasnijim ciljanim kriterijima i indeksacijom poput npr. danskog zakona. Ovom izmjenom povećat će se obuhvat djece, odnosno obitelji jer bi se podignuo cenzus na maksimalnih 140 posto porezne osnovice, a uvedena su nova dva razreda korisnika prema dohodovnom cenzusu. Kako u Zakonu ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak, najviše bi koristi trebale imati obitelji s troje i četvero djece – kaže Strmota. No, napominje da se ovom izmjenom tek vraćamo na početak uvođenja doplatka za djecu prije 20 godina, kada je tom mjerom obuhvaćeno 490 tisuća djece, a danas je ta brojka upola manja.
– Zato je potrebna indeksacija koja prati rast proračuna, odnosno inflaciju jer ćemo opet imati iz godine u godinu propadanje mjere. Možemo reći da je država iz godine u godinu ostvarivala uštede na djeci budući da su ljudi ispadali iz doplatka, a rađalo se sve manje djece. Potrebno je shvatiti, što sad i ostatak Europe pomalo ali prekasno shvaća, da se ne radi o uzaludnom rashodu u proračunu, već o investiranju u djecu, budućnost i buduću radnu snagu – ističe Strmota.
POVEZANI ČLANCI:
Napomenimo da u Njemačkoj svako dijete ima pravo na doplatak od 250 eura, u Austriji doplatak raste s dobi djece, za djecu do 3 godine je 114 eura, a 141 euro za djecu do 18 godina, u Irskoj je doplatak za svako dijete 140 eura. U Sloveniji pravo na doplatak imaju sva djeca, a visina ovisi o primanjima i imovini roditelja, no kako smo pisali prije koju godinu, prosječan doplatak u Sloveniji je 76 eura. Najniži doplatak u EU imala je Rumunjska, 20 eura, ako u međuvremenu nije rastao.
Profesor socijalne politike Zdenko Babić ističe: – Predviđene izmjene Zakona o doplatku za djecu dovest će nakon relativno dugog perioda do izvjesnog porasta broja korisnika dječjeg doplatka i porasta iznosa doplatka po djetetu za obitelji korisnika i to je nešto što svakako treba pozdraviti. No, s obzirom na aktualni trenutak snažne demografske krize i visoke inflacije, mišljenja sam da bi društvo trebalo iskazati veću razinu solidarnosti s obiteljima koje podižu djecu konkretnijim sudjelovanjem i pomaganjem socijalnim programima kao što je dječji doplatak u troškovima podizanja djece jer su današnja djeca budući nositelji sustava socijalnog osiguranja. Ova unapređenja valja pozdraviti, no u to je područje definitivno potrebno ulagati više financijskih sredstava jer to su ulaganja u hrvatsku budućnost s izvjesnim pozitivnim i socijalnim pozitivnim učincima – kaže Babić, dodajući da se zauzima za univerzalni dječji doplatak.
– Smatram da bi univerzalni model dječjeg doplatka s elementom progresivnosti bio primjereniji trenutku, gdje bi doplatak bio dječje pravo i svako dijete bi ga primalo u određenom iznosu, a veći iznos doplatka primala bi djeca iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa te bi isto tako progresivno rastao za drugo, treće, četvrto dijete u obitelji, no i postojeće unapređenje treba pozdraviti, samo ga se predugo čekalo – zaključuje Babić.
