Što je to, zapravo, medijska pismenost, čija se važnost sve više naglašava? Europska komisija definirala ju je kao "sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima". Pokušajmo je pak objasniti jednostavnije.
Mediji odavno nisu samo novine, televizija i radio, čitav je niz digitalnih platformi čiji su korisnici i djeca koja su, bez pretjerivanja, tek progovorila. Ili možda još i nisu. Za djecu koja "vise" na društvenim mrežama i raznim digitalnim servisima, a posebice za njihove roditelje, izuzetno je važno medijsko opismenjavanje. Jer, širok je raspon opasnosti koje vrebaju čim uzmemo mobitel u ruke – od dezinformacija koje, vidjeli smo u pandemiji, mogu ugroziti našu sigurnost, a o širenju panike da ni ne govorimo, pa do kojekakvih TikTok izazova zbog kojih su, zastrašujuće, djeca diljem svijeta gubila čak i živote.
Već i osnovnoškolci danas imaju svoje YouTube kanale, a na njima nerijetko završi i ono što nikako ne bi smjelo – razina privatnosti lako se pregazi, a djeca postaju mete, što za vršnjačko nasilje, što za seksualno iskorištavanje, koje i nije tako rijetko kako želimo vjerovati. Da bismo mogli odgovorno i sigurno upotrebljavati, kritički procjenjivati i stvarati medijski sadržaj, trebali bismo, ističu stručnjaci, imati napredne vještine medijske pismenosti.
No dojam da se medijsko opismenjavanje podcjenjuje, a postavlja se i pitanje je li razlog tome što je taj pojam možda nedovoljno objašnjen široj javnosti, pa samim time ona ne razumije ni sve posljedice medijske nepismenosti. U većini su školama dopušteni mobiteli, no bilo bi zanimljivo ispitati u koliko njih se govori o medijskoj pismenosti na, primjerice, satima informatike ili razrednika?
POVEZANI ČLANCI:
"To što djeca imaju pametne telefone i znaju ih koristiti ne znači da su svjesna svih opasnosti koje vrebaju na društvenim mrežama: od nasilja do lažnih vijesti, stvaranja ovisnosti i digitalnog otiska. Važno je kod učenika razvijati zdravu medijsku ravnotežu tako da shvate dobrobiti medija i iskoriste ih, ali i da budu svjesni negativnih strana medija i oprezni pri njihovu korištenju", komentirala nam je nedavno profesorica Jasenka Marmilić, dobitnica prve nagrade Medijski Sokrat, za doprinos u području medijske pismenosti, u kategoriji osnovnih škola.
Razvijati kritičko razmišljanje izuzetno je važno jer u moru informacija kojima se zasipa svakodnevno, lako je izgubiti kompas, pa i završiti u mračnim dubinama. Prostranstava koje nudi internet nismo ni svjesni, a ako u njih uronimo našu djecu a da ih nismo naučili plivati, riskiramo trajne posljedice.
VIDEO Uništavate li svoj mobitel?
Glede medijske pismenosti ovim današnjim "hrvatskim" medijima je isključivi uvjet poznavanje copy-paste iz komšiluka. Ovi su najjači primjer.