Kuga, potres, rat... Zbog ta su se tri razloga dubrovački gradski vijećnici tijekom duge povijesti povlačili na sigurno, spašavajući goli život pred boleštinom, podzemnim maljem koji je protresao temelje grada i osvajačke ruke koja je željela pripitomiti slavnu Dubrovačku Republiku. No, u samo dvije posljednje godine Gradsko vijeće klonulo je čak dva puta, oba zbog odluke većine samih vijećnika. Ili, ako pitate svrgnutog HNS-ova gradonačelnika Andru Vlahušića, zbog HDZ-a koji krivi za blokadu vlasti. Pet mjeseci prije redovitih lokalnih izbora koji se očekuju 21. svibnja 2017., grad je obezglavljen, bez gradonačelnika i vijeća, u iščekivanju prinudnog upravitelja koji će preuzeti vlast. U Dubrovnik stiže Vladin povjerenik koji će grad voditi čak pola godine. Slična sudbina čeka još neke gradove i općine u kojima oporba nije imala strpljenja čekati izbore, pa je srušila proračune, a samim time i vlast. Kao, manje je zlo da gradovi i općine pola godine žive na aparatima nego da lokalni šerifi potroše stotine milijuna kuna na projekte i investicije kojima bi do izbora snubili birače i kupovali njihove glasove. Mato Franković, HDZ-ov predsjednik Gradskog vijeća, tvrdi da je Vlahušić i dosad netransparentno trošio gradski novac, pa postoji osnovana sumnja da će s time nastaviti i do izbora.
Svi koji su rušili predizborne proračune građane uvjeravaju da će se i bez tog temeljnog dokumenta i dalje normalno živjeti. Samo s manje novca. Povjerenici će se pobrinuti da svi gradski službenici, odgojiteljice u vrtićima i čistači ulica redovito dobivaju plaće. No, neće biti novih projekata i investicija, i to u vrijeme kad se govori o milijardama kuna iz fondova EU... Vlahušić nakon pada proračuna od 603 milijuna kuna nije uspio progurati ni odluku o privremenom financiranju prva tri mjeseca sa 72 milijuna kuna, protiv koje je glasalo osmero vijećnika HDZ-ove koalicije i po troje vijećnika Dubrovačkog demokratskog saveza i nezavisne liste “Srđ je Grad”, koju vodi mostovac Maro Kristić. On tvrdi da proračun nisu rušili samo da bi Vlahušića spriječili da se razbacuje novcem pred izbore.
Nema lokalne samouprave
– Razlog je ponajprije bilo to što nije pristao na raskid ugovora o koncesiji između Grada i tvrtke Razvoj golf u kojem se krije stavka od 50 milijuna kuna kojima bi građani trebali financirati cestu za privatnog investitora. Osim toga, trebali bi financirati i zacjevljenje hidrotehničkog tunela ispod Srđa u vrijednosti 12,5 milijuna kuna, a gradonačelnik istovremeno predviđa 100 milijuna kuna zaduženja za javne projekte. Dakle, za privatne trošimo izvorni novac, a za javne se zadužujemo – ističe Kristić, koji Vlahušićeva upozorenja o stagnaciji naziva zastrašivanjem, metodom kojom se koristio i nakon rušenja proračuna prije dvije godine.
– Nikakva zastoja u funkcioniranju grada nije bilo ni tada, a neće ga biti ni sada! Povjerenik će sigurno biti stručna i kvalitetna osoba, a novac koji će moći potrošiti bit će dostatan za sve proračunske korisnike. A što se tiče zamišljenih projekata za koje se Vlahušić mislio zadužiti za 100 milijuna kuna, oni se ionako ne bi mogli realizirati u prvoj polovici godine – objašnjava Kristić.
Svrgnuti Vlahušić pak uvjerava javnost da je riječ o njegovu političkom progonu.
– Nakon lex Tito i lex Perković, dobili smo i lex Vlahušić! To je drugi čin iste priče. Znači, vrlo uspješnog gradonačelnika politički progone nesposobni ljudi koji u životu ništa drugo ne znaju nego rušiti. Ovo je drugi proračun koji su mi srušili u 24 mjeseca. Sve će trpjeti, ali ne želim nikoga strašiti. Dubrovnik ide svojim putem, ali sve će biti usporeno – kaže Vlahušić, koji budućem povjereniku, kojeg naziva oktroiranim namjesnikom, ostavlja 25 milijuna kuna gotovine i sve plaćene račune. Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno predsjednik Instituta za javnu upravu, kaže da je politička situacija u Dubrovniku toliko zategnuta da političkim akterima očito nije bilo dovoljno što su na prijevremenim izborima 2015. građani ponovno podržali Vlahušića. Slično je i u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave, čiji broj zasad još nije poznat.
– No, ovaj put situacija ipak nije ista jer vrijedi pravilo da prijevremenih izbora nema ako se u istoj kalendarskoj godini održavaju redovni lokalni izbori. Zato će povjerenici koji u siječnju preuzmu ovlasti vijeća i načelnika svoje funkcije obavljati dulje nego povjerenici u prethodnim godinama. Realno, konstituiranje vijeća može se očekivati najranije u lipnju 2017., a možda i nešto kasnije, ovisno o konkretnim političkim situacijama u pojedinim jedinicama – napominje. Prema njegovoj analizi, do raspuštanja 18 od 20 lokalnih predstavničkih tijela u razdoblju od 2009. do 2013. došlo je upravo zato što nije donesen proračun te odluke o privremenom financiranju. Smatrajući da su za to podjednako odgovorni i vijeće i gradonačelnici, zakonodavac je za ovaj aktualni mandat uveo istovremeno raspuštanje vijeća i razrješenja gradonačelnika. Tako se više ne može dogoditi da se vijeće raspusti a da gradonačelnik sve do izbora ostaje na funkciji i na raspolaganju i dalje ima proračunski novac i, ne manje važno, pristup medijima.
– Time se željelo stvoriti određeni pritisak na vijeće i gradonačelnike da i u slučaju početnog razmimoilaženja ipak postignu neki kompromis jer se smatra da je za razvoj i funkcioniranje lokalne jedinice važno kontinuirano djelovanje i vijeća i načelnika. Računalo se na normalni interes obaju političkih aktera da žele nastaviti svoj mandat i odraditi ga do kraja – napominje prof. dr. Koprić, koji ističe da su po tim novim pravilima od 2013. raspuštena vijeća i razriješeni (grado)načelnici u 34 jedinice, ne računajući slučajeve do kojih će tek doći tijekom siječnja 2017. Posebno zanimljivim drži to što rušenja nije bilo na županijskoj razini.
– U nekim slučajevima bilo je političkih nagovještaja da ovaj ili onaj politički akter neće podržati proračun, ali to je u dosta slučajeva završavalo onako kako i treba: kompromisom i nastavkom funkcioniranja jedinice s izabranim tijelima – napominje. Najpoznatiji takav primjer je Zagreb. Na sjeveru Hrvatske, u Varaždinu, u problemima je još jedan HNS-ov gradonačelnik. Goran Habuš nije skupio dovoljno ruku za proračun, ali je 30 sati prije isteka 2016. uspio barem progurati privremeno financiranje i osigurati si dodatna tri mjeseca makar i takve krnje vlasti. Izbjegao je zasad povjerenika. Tvrdi da je rušenje proračuna bila politička odluka za koju nije vrijeme pet mjeseci pred izbore. Umjesto cjelogodišnjeg proračuna od 260 milijuna kuna, Habuš će na raspolaganju imati 47 milijuna za prva tri mjeseca. To je, slikovito kaže, kao da na put od tisuću kilometara krećete s rezervoarom u kojem ima goriva za 250. Nezavisni varaždinski gradski vijećnik mostovac prof. dr. Robert Podolnjak glasao je protiv proračuna, ali je zato već idući dan podržao privremeno financiranje.
– Načelno sam, još prije nekoliko godina, kad se mijenjao Zakon o lokalnoj samoupravi, rekao da nije dobra promjena kojom se pri donošenju proračuna može rušiti i gradonačelnik, uz istovremeno raspuštanje vijeća. U nedavnim razgovorima s kolegama u Saboru došao sam do zaključka da postoji politička volja da se to rješenje stavi izvan snage jer se pokazalo lošim. Naime, ono je po mom mišljenju protivno Ustavu i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, i to u dijelu kad gradonačelnik povlačenjem predloženog proračuna može onemogućiti vijeću da ga donese – ističe prof. dr. Podolnjak. U Hrvatskoj je ipak češća situacija da je većina u vijeću ta koja ne želi izglasati proračun. Mogu gradonačelnici predložiti budžet skrojen i “za cara i za nadničara”, no vijeće ga jednim podizanjem ruke može odbaciti, samo da isforsira izvanredne izbore. Rušenje proračuna im je zapravo jedini način da se riješe gradonačelnika jer referendumi o opozivu samo su, smatra, mrtvo slovo na papiru. Ni državna tijela nemaju zakonito oružje za sankcioniranje odmetnutih lokalnih šerifa. Podolnjak je posljednje dvije godine u svom Varaždinu glasao protiv predloženog proračuna jer nije nudio rješenje za balirani otpad. Ovaj put vijećnicima to nije bilo presudno.
– Temeljni je razlog što nije prihvaćen ovogodišnji proračun to što su u svibnju lokalni izbori i što se već neprihvaćanjem proračuna želi onemogućiti gradonačelniku da proračunskim sredstvima vodi izbornu promidžbu i financiranje mnogih novih projekata nekoliko mjeseci uoči izbora. Dodatni razlog je da gradonačelnik bude eliminiran u izbornoj kampanji, čak i u protokolarnom smislu. Naravno, drastična je posljedica to da u takvoj situaciji grad ili općina više od pola godine nema ni izvršnog ni predstavničkog tijela te zapravo nema ni lokalne samouprave! – napominje prof. dr. Podolnjak. Zato je, tvrdi, i podigao ruku za privremeno financiranje. Gradonačelnik je pritom ograničen u svojim ovlastima, pa tako, na primjer, ne može zapošljavati nove službenike i ugovarati nove obveze. To je, po njemu, razumni kompromis. Njegov kolega s Pravnog fakulteta prof. dr. Koprić podsjeća da je institut povjerenika Vlade uveden početkom 1990-ih kad se to pravdalo potrebom uvođenjem reda u općinama u kojima su se tijela izabrana na izborima u svibnju 1990. odmetnula od legalnog poretka Hrvatske. Zadržan je i kasnije kao osigurač u slučaju narušene zakonitosti ili funkcionalnosti demokracije u lokalnim jedinicama.
Utjecaj putem povjerenika
– Postavlja ih Vlada, što je prvi znak da je riječ o funkciji koja nije sasvim neproturječna. Vlade su, naime, uvijek političke, i putem imenovanja povjerenika mogu pokušati utjecati na lokalnu politiku. Tome znatno pridonosi činjenica da za odabir povjerenika nema nikakvih propisanih pravila! Sadašnju situaciju u kojoj vlada za povjerenika može imenovati koga želi, bez kriterija, smatram izravno suprotnom standardima Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Bilo bi primjerenije, ako se uopće zadrži ovaj način zamjenjivanja izabranih lokalnih tijela, da se imenovanje prepustiti Saboru, a ne Vladi. Još bi bolje bilo razmisliti o tome da u slučaju određenih internih kriza lokalne jedinice tijekom kriznog razdoblja vodi neko njihovo tijelo – predlaže prof. dr. Koprić. Pitanje odnosa središnje države i lokalne samouprave ostalo je, tvrdi, nedovoljno razrađeno, utemeljeno na, u Europi prevladanom, shvaćanju da je središnja vlast pametna majka, a lokalna samouprava skup zaigrane, pa i zločeste djece.
Rušenje proračuna otvorilo je tako niz pitanja, od kriterija za izbor povjerenika, za koje i bivši SDP-ov ministar uprave Arsen Bauk kaže da ih Vlada bira kako želi, i mogućnosti da gradove i općine mjesecima vode ljudi bez izbornog legitimiteta, do toga da i po pola godine u gradovima i općinama nema novih projekata i investicija zbog nekoliko posvađenih političara ili pak direktive iz stranačkih središnjica u Zagrebu. Naravno, sve to radi općeg dobra koje je po njima moguće samo ako pod svaku cijenu upravo oni pobijede na izborima.
>> Baldasar i Križanec pali, Vlahušić na ledu, Bandić ipak preživio
