Krediti

Prosječna godišnja ušteda na kamatama stotinjak kuna

lova-test
Arhiva VL
10.06.2011.
u 12:00

Spuštanje zatezne kamatne stope proizvest će veći učinak jer je zakašnjenja sve više

Prosječno zaduženi Hrvat uštedjet će stotinjak kuna godišnje smanjenjem kamata na dopuštene minuse sa 14 na 12%, dok će banke izgubiti stotinjak milijuna kuna! Građani koriste približno 5000 kuna dopuštenog minusa, što je u ukupnoj masi 6,8 milijardi kuna. Do cijene mogućeg gubitka i dobitka došli smo sami, jer banke tek analiziraju učinke ovotjedne odluke HNB-a o smanjenju najveće dopuštene kamate. Puno veće uštede za klijente i gubici za banke bit će na masovnijim potrošačkim kreditima, kojih ima koliko i upola jeftinijih stambenih kredita.

– Smanjenje kamata pogoduje građanima, ali smatram da je guverner to učinio prije svega da bi sačuvao stabilnost bankarskog sustava. Sustav nije ugrožen, ali je rast nenaplaćenih kredita značajan i zato je trebalo zaustaviti loše trendove – kaže privatni konzultant Stribor Erega. Banke odgovaraju da će poštovati posljednju, kao i sve odluke HNB-a, i u svojim odgovorima ne ulaze u polemike s centralnom bankom. Privredna banka odgovara da tek manji broj njihovih prekoračenja po tekućem računu građana i dio revolving kredita po kreditnim karticama ima kamatnu stopu veću od 12%, a sličan odgovor stigao je i iz Splitske banke. Erste banka kaže da ne planiraju povećanje naknade kako bi nadomjestili gubitak na kamatama. Svima njima gubitak će stvoriti i spuštanje zatezne kamatne stope sa 15 na 12%, koju zaračunavaju na svako prekoračenje, jer dužnika je sve više.

– Jako je teško povlačiti takve odluke u okruženju jakog bankarskog lobija. Središnja banka svake države treba do određene granice intervenirati u ugovorne odnose radi zaštite potrošača, ali i zaštite nacionalnih interesa, država bi joj trebala pomagati u tome – kaže Erega. Hrvatska udruga banaka u travanjskoj analizi o kamatama tvrdi da bi cijena kapitala u Hrvatskoj bila niža kada bi država bila jeftinija. U cijeni potrošačkog kredita od 9,5 %, trošak rizika je, kažu, 5 postotnih poena, a očekivana dobit banke 1,20.

Ključne riječi

Komentara 3

OB
-obrisani-
20:23 10.06.2011.

na zalost ja necu zastjedit i presparat nista ha ha ha ha -neka mogu i bez tih 100 kuna

RI
riise
20:35 10.06.2011.

Nisam baš siguran da je kamata na štednju od 1,80% do 50 000 EUR visoka (1 mj. oročenja), dok je 1mj. EURIBOR 1,262%

BA
BandaZG
23:38 10.06.2011.

\"Naš je glavni problem što imamo previsoke kamatne stope na depozite, banke praktično ne nude kredite uz fiksnu kamatnu stopu, i što nemamo kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor.\" ---- A tko sprečava HPB da to ponudi? Država je još uvijek njezin većinski vlasnik ili nije?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije