ZAGREB - Prihvaćanjem završne deklaracije u kojoj se svaki terorizam osuđuje kao zločin protiv čovječnosti, jučer je u Zagrebu završena dvodnevna konferencija predsjednika parlamenata članica Vijeća Europe. U završnoj se deklaraciji upozorava kako je terorizam bolje organiziran i financiran nego ikada ranije i zato zahtijeva odlučnu akciju na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
U dokumentu se ponavljaju osude terorističkog napada na SAD 11. rujna, kao i svih terorističkih napada koji su se dogodili poslije toga datuma, a sudionici konferencije izrazili su sućut žrtvama. Podržava se međunarodna antiteroristička koalicija, te upozorava kako sve nacionalne strategije za borbu protiv terorizma moraju u potpunosti poštovati demokraciju, ljudska prava i vladavinu zakona. Konstatira se važna uloga parlamenata u donošenju zakonskih prepreka terorizmu, te sugerira stvaranje posebnih odbora koji bi nadzirali akcije vlada.
Moralni apel
Skup je podržao i povelju o obvezama država koju je jučer predstavio predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse. Ta je povelja, sastavljena od 10 točaka, zamišljena kao moralni apel na države, a trebala bi biti raspravljena na jesenskom zasjedanju Interparlamentarne unije. Povelja se suprotstavlja smrtnoj kazni i svakom obliku mučenja, traži neovisnost sudstva, održavanje slobodnih izbora, pravo na slobodu mišljenja i udruživanja, te borbu protiv svake diskriminacije. Poziva na odvajanje sredstava za borbu protiv siromaštva i obrazovanje, a u posljednoj, 10. točki od svih država traži prihvaćanje i poštovanje Statuta Međunarodnog kaznenog suda.
Skupu se, prije kraja, jučer nakratko obratio i predsjednik Stipe Mesić.
- Borba protiv terorizma nije ni sukob civilizacija, ni sraz kultura, ni rat religija. Nema apsolutno nikakva opravdanja za akte terorizma - rekao je Mesić, te dodao: - Hrvatska bi zatajila vlastitu prošlost kada bi bilo kojem narodu odrekla pravo na borbu za samoopredjeljenje, pa i oružjem. Ali nikada nećemo i ne možemo prihvatiti terorizam kao sredstvo te borbe. I stoga podržavamo, kao njezini aktivni sudionici, napore antiterorističke koalicije.
- Želimo li sačuvati civilizaciju i temelje demokracije, nemamo drugog izbora nego ustrajati u tom ratu. A ako terorizam želimo iskorijeniti, moramo raditi na uklanjanju njegovih uzroka - zaključio je Mesić.
Na marginama skupa, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić sastao se jučer s predsjednikom jugoslavenske Skupštine Dragoljubom Mičunovićem. Ublažavanje viznog režima, odnosno uvođenje turističkih viza, svakako će pridonijeti uspostavljanju dobrih odnosa, a standardizacija zakonskih rješenja s područja ljudskih prava, po uzoru na ona iz zemalja članica EU, osigurat će bolje uvjete za povratak izbjeglica, rečeno je.
Sastanak Vilnius grupe
Tomčić se sastao i s predsjednikom slovenskog parlamenta Borutom Pahorom, kojeg je izvijestio o tome da će sporazum o NE "Krškom" doći na drugo čitanje u Sabor nakon što Vlada dostavi odgovor na primjedbe koje su iznijeli zastupnici. Predložio je da se o ratifikaciji sporazuma raspravlja istodobno u hrvatskom i slovenskom parlamentu. Tomčić je Pahora izvijestio kako većina zastupnika ne podržava Sporazum o granicama, na što je Pahor ponovio da je slovenska strana uvjerena u to da je taj sporazum dobar i da se samo na osnovi tog ugovora može dovršiti proces.
Jučer poslije podne prvi se put sastala grupa Vilnius 10 u svojoj parlamentarnoj dimenziji. Predsjednik Tomčić rekao je kako je za Hrvatsku važna podrška koju su predstavnici parlamenata iz grupe aspirantica za punopravno članstvo u NATO-u jučer iskazali deklaracijom u kojoj pozdravljaju ulazak Hrvatske u MAP. Predstavnici Vilniusa uvjereni su da će Hrvatska u MAP biti pozvana na idućem ministarskom sastanku u Reykjaviku.
- Ovakva podrška važna nam je prije summita u Pragu gdje će sigurno neke od ovih zemalja biti pozvane da se pridruže kao punopravne članice NATO-u. Međutim, za sastanka je iskazana spremnost da se i poslije Praga zadrži solidarnost, odnosno obećano je da će i dalje te zemlje pružati Hrvatskoj potporu za ulazak u NATO - rekao je poslije sastanka Tomčić.
U deklaraciji je održana ideja otvorenih vrata NATO-a i poslije prvoga vala irenja u studenome u Pragu.
Sanja Despot
