Gastroturizam, kulturni, nautički, seoski, vjerski... Specifični su to oblici turizma koji se s više ili manje uspjeha razvijaju diljem Hrvatske. No, u jednoj vrsti turizma dobrano zaostajemo za okolnim državama, a sve što treba jest bolja zakonska regulativa, više poduzetničke inicijative i povezanosti. Glavni resurs imamo, a to su – pčele.
– Mogućnosti su velike, no dosad praktički nisu iskorištene. Često navodim primjer Albanije koja je po tome čak ispred Hrvatske. Zašto je tome tako, nisam sigurna, možda bi ipak bilo lakše da se svi koji imamo interes baviti apiterapijom i apiturizmom okupimo u zajednicu u kojoj bismo puno kvalitetnije djelovali. Također bi se lakše i koristila sredstva EU za tu namjenu – kaže dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskoga apiterapijskog društva. Taj inovativni oblik turističke ponude donio bi izlazak pčelara iz “sigurne zone”, iz klasičnog oblika poljoprivredne proizvodnje, i ulazak u novi vid agroturizma koji se, ističe, u svijetu smatra turizmom budućnosti jer ljudi iz velikih gradova teže povratku prirodi i upoznavanju nastanka prehrambenih proizvoda, korištenja ljekovitog bilja i općenito upoznavanju sa seoskim životom.
Prva komora u Rakovici
Nakon što su završili edukaciju, članovi HAD-a otvorili su tzv. apikomore u kojima se može inhalirati zrak iz pčelinjih košnica. Prva je otvorena u Rakovici kod Plitvičkih jezera u sklopu OPG-a Čubrić. Brigita Čubrić kaže nam da je glavni razlog slabo razvijenog apiturizma nedovoljna informiranost.
– Upravo ćemo zato posjetiteljima NP-a Plitvička jezera i domaćem okolnom stanovništvu, sad u vrijeme kad su ulaznice za park snižene, ponuditi 15 minuta besplatnih inhalacije, da vide o čemu je riječ – kaže Brigita Čubrić. Druga apikomora otvorena je u Sv. Jurju kod Senja na lokaciji također kao stvorenoj za apiturizam, u vlasništvu OPG-a Rončević, treća u Virovitici u OPG-u Jakupec, u Novskoj je obrt otvorila Josipa Kujundžić – priča o apikomorama polako se, ali ipak presporo širi. Koliko je onih koje nisu otvorene u suradnji s Hrvatskim apiterapijskim društvom, dr. sc. Hegić kaže da ne zna.
– Upravo zato što želimo zaštititi korisnike usluga apiinhalacija kao i korektne pružatelje usluga koji su uložili puno truda, volje i želje za znanjem, Hrvatsko apiterapijsko društvo od ovoga proljeća uvelo je oznaku koja će korisniku proizvoda i usluga jamčiti da je proizvođač pčelinjih proizvoda ili pružatelj usluga educiran da zadovolji standard maksimalne kvalitete te da korisnik može očekivati maksimalan apiterapijski učinak – objašnjava.
U Virovitici se provodio prekogranični projekt u sklopu kojeg je zacrtan i “bee safari”, šetnja obilježenom stazom. U Istri se također očekuje otvaranje apiturističkih tura jer je tečaj zainteresirao velik broj pčelara i lokalne zajednice, posebno u Labinu.
– Važnost edukacije prepoznala je i država pa je nacionalnim pčelarskim programom sufinancirana edukacija pčelara u iznosu od oko 70 posto troška. Preostali dio najčešće sufinanciraju županije i gradova, pa pčelar zapravo osim vremena i volje za znanjem ne treba previše ulagati u edukaciju. To je novost od ove godine, a prve generacije same su snosile troškove svoje edukacije – dodaje. Sam tečaj traje 70 školskih sati, odvija se u jesenskom i zimskom razdoblju u kojem je smanjen opseg posla u pčelinjaku, pa pčelarima ostaje više vremena za predavanja, manifestacije i sajmove.
– Naši članovi nakon završene edukacije registriraju djelatnost bavljenja apiterapijom pri nadležnim institucijama, i to je dokaz da preuzimaju odgovornost za svoj posao – kaže. Edukacija je, napominje, ključna jer koliko apiterapija može pomoći, toliko može i naštetiti neznanjem. Apiinhalacije su, objašnjava, posebno složene zbog činjenice da udahnuti zrak iz košnice putem sluznice nosa ulazi izravno u pluća, pa je iznimno važan sastav samog zraka, tehnologija pčelarenja, kvaliteta voska i slično. Zdravstvene prednosti su, nabraja, mnogobrojne, od regeneracije sluznice nosa koja zna krvariti od pretjerane uporabe kapi za nos do smanjenja respiratornih tegoba kao što su bronhitis, kronična opstruktivna plućna bolest, rinitis, sinusitis i razne alergijske reakcije, a može smanjiti i stres. Poznato je da pčelinji propolis djeluje protiv virusa, gljivica i bakterija. Zrak se udiše izravno iz košnice i mješavina je peluda, matične mliječi, propolisa, mirisa i svega što pčela iz prirode unese u košnicu u kojoj živi oko 50.000 pčela. Apiinhaliranje se provodi s pomoću maske za udisanje s jednosmjernim ventilom tako da se zrak iz košnice udahne na usta, a povratni izdisaj ide na nos kako se ne bi poremetila mikroklima u košnici. Među polaznicima tečaja koji su odlučili otvoriti apikomore bila je i Anita Dragić iz Našica.
Kreme na bazi meda
Pčelarstvom se bavio njezin pradjed koji se doselio iz Poljske, oba su djeda imala pčele, a i udala se za pčelara. Želi “nadograditi” posao i zato je otvorila obrt, no zbog pandemije koronavirusa novčana je potpora za samozapošljavanje na čekanju. Papire je predala baš prije donošenja protuepidemijskih mjera.
– Ništa se ne događa i već sam razmišljala o tome da zatvorim obrt, ali to me onda podsjetilo na moderno sklapanje brakova – smije se. Svjesna je da je apiterapija nešto novo, pa nailazi na čuđenje. U njezinu kraju nitko nema apikomoru.
– Imamo jedanaest frizerskih salona na jedan kilometar i, da sam zatražila potporu za to, valjda bih već dobila novac – veli. I dr. sc. Hegić je biznis počela s potporom za samozapošljavanje. Nakon što je dugo volontirala na katedri za pčelarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, povezala je ljubav prema pčelama i kozmetici te se odlučila okušati u poduzetništvu, u proizvodnji krema na bazi meda. Postala je predsjednica HAD-a, završila doktorski studij na Agronomskom fakultetu i u suradnji s 27 autora izdala prvi hrvatski priručnik “Pčelarstvo – apiterapija – apiturizam”.
