Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO objavila je da je na globalnoj razini potrošačka cijena hrane lani porasla za 28,1 posto u odnosu na 2020. godinu. Cijene žitarica u prosincu 2021. u odnosu na 2020. porasle su 31 posto, ulja 65 posto, mliječnih proizvoda 17, mesnih proizvoda gotovo 13 posto, a šećera oko 36 posto.
U Hrvatskoj je hrana u studenom prošle godine u odnosu na isti mjesec 2020. poskupjela za oko sedam posto, a na razini Europske unije oko tri posto. Nema onoga tko na vlastitoj koži ne osjeća dramatičan skok cijena hrane, od ulja, preko mlijeka i maslaca, pa do mesa, niz se može nastaviti do sutra, a pojedini proizvodi poskupljuju i više puta – tjedno.
Da su osnovne prehrambene namirnice postale "kao suho zlato", vidljivo je pri svakom odlasku u uobičajenu nabavu u bilo koji trgovački lanac. Taj uzlazni trend ne prati i rast plaća, a povećanje minimalca za 350 kuna utopit će se u tek jednim trgovačkim kolicima, ili košari, da ne pretjerujemo. Što će tek biti ako se obistine katastrofična predviđanja i projekcije o rastu cijene plina na proljeće?
Pandemija te globalni porast cijena energenata pogodili su i, primjerice, Njemačku i Francusku pa su i one imale razloge za strelovit cjenovni skok, no svakako čudi da su, primjerice, brašno, mlijeko, kava, tjestenina ili riža u tim zemljama jeftiniji nego u našoj. Postavlja se, stoga, pitanje ima li tu opet onog dobro nam poznatog "lova u mutnom" i iskorištavanja situacije da bi se nabile marže i osigurala veća zarada. I kontrolira li to itko od naših institucija? Štiti li itko građane?
A preživjet će nekako građani i novi udar na svoj džep i standard, kao i uvijek. Navikao je hrvatski narod i na nestašicu, i na rat, i na uništeno gospodarstvo, i na kopanje po kontejnerima. No postaje sve nezdraviji jer se velik dio građana hrani najjeftinijim namirnicama koje nađe, ne gledajući kvalitetu.
Lako je pretpostaviti kako će se divljanje cijena hrane i energenata odraziti i na demografsku sliku – nesigurna su to i nestabilna vremena za prinove u obitelji, kada i postojeći članovi moraju "kemijati" kako će spojiti kraj s krajem, i tako iz mjeseca u mjesec. Naravno, nije svima takva grozna situacija. Ali nije ni zanemariv broj onih koji proživljavaju ovakav crni scenarij, ili od njega strahuju.
VIDEO Zdravko Marić o rastu razine cijena u sedam zemalja koje su uvodile euro
Hm, eto, zelena tranzicija nas vodi u siromaštvo. Prvo energetsko siromaštvo, a onda vezano i u povećanje broja gladnih... No, to valjda ide uz te zelene, zdrave politike. Ima puno debelih, pa ćemo onda izgladniti sve i dobiti statistički bolju sliku...