Zakon o kaznenom postupku koji Hrvatska sada primjenjuje potječe još iz 1850. godine, iz vremena Austro-Ugarske, po kojemu sudovi imaju obvezu istraživati za djela koja će se poslije naći u raspravama.
Prema novom Zakonu o kaznenom postupku, čiji je početak primjene ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio za 1. srpnja ove godine, sav istražni postupak prebacuje se na Državno odvjetništvo, dok sudovima preostaje samo da sude.
Primjena zakona s prvim danom srpnja počinje prvo za Uskokovu vertikalu, a za cijeli sustav rok primjene najavljen je za 1. rujna 2011. godine, naznačeno je.
- Zajednički je odlučeno da smo zreli primijeniti Zakon o kaznenom postupku, a razmišlja se i o kraćenju drugog roka za primjenu zakona na cijeli sustav, čime bi se skratio dualizam - ocijenio je ministar pravosuđa.
Državni odvjetnik prestaje biti administrativac
Najveća novost zakona koji će stupiti na snagu za dio pravosudnog sustava u srpnju je da istragu vodi Državno odvjetništvo.
Prema njemu državni odvjetnik prestaje biti administrativac,
preuzima aktivnu ulogu, uz policiju i ostala
tijela radi na prikupljanju dokaza kako bi njima potkrijepio
optužnicu, najavio je Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik.
Istaknuo je kako je državni odvjetnik dužan prikupljati dokaze i jedne i druge strane - i u korist tužbe i korist okrivljenika kako bi se utvrdila istina.
Istraga nije tajna već nije javna
Novi zakon bit će izmijenjen prije
stupanja na snagu, već u lipnju.
- Iskristalizirala su se neka rješenja u Zakonu o kaznenom postupku koja se trebaju doraditi - naglasio je Šimonović ističući da se tu u prvom redu radi o tajnosti istrage.
Izmijenit će se članak u zakonu koji govori o tajnosti istrage, odnosno da istrage nisu tajne, nego da nisu javne.
Time se otklanjaju sumnje da bi zakon mogao biti zlorabljen u odnosu na novinare, zaključuje Šimonović.
I u najbrutalnijem zločinu ne priznaju se nezakoniti dokazi
Novost koju donosi zakon je primjena nezakonito pribavljenih dokaza. Zakon jasno definira da i kada se radi o najtežim djelima ne
može biti uporabe dokaza koji je iznuđen silom ili prijetnjom,
odnosno s aspekta ljudskih prava
nikakva prisila nije prihvatljiva, komentirao je Šimonović.
