Eutanazija 70 tisuća tovnih purana na Vindonovoj farmi Delovi u Koprivničko-križevačkoj županiji te propisane stroge mjere sprečavanja i širenja virusa ptičje gripe u krugu 10 kilometara od zaraženog i ugroženog područja, među kojima je i zatvaranje sve peradi i uzgojene pernate divljači u nastambe bez mogućnosti kontakta s divljim pticama, ovih je dana novi povod za zabrinutost građana.
Dok pandemija COVID-19 ruši nove rekorde po pitanju smrtnosti kod ljudi i gospodarskih šteta zbog lockdowna, na farmama diljem Europe prijavljuje se sve više slučajeva visokopatogene influence ptica (VPIP), pretežno uzrokovane virusom podtipa H5N8.
Domaćini su ptice selice
Virus se od veljače do 27. studenoga uvukao među uzgojnu perad na čak 385 europskih farmi – u Bugarskoj (9), Poljskoj (33), Slovačkoj (3), Češkoj (2), Njemačkoj (14), Rumunjskoj (2), Mađarskoj (273), Ukrajini (1), Nizozemskoj (6), Ujedinjenom Kraljevstvu (3), Danskoj (1), Švedskoj (1), Belgiji (1), Francuskoj (8), a sad i u Hrvatskoj (1), dok je u divljih ptica zaraza potvrđena u 10 članica EU: Poljskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Irskoj, Danskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Italiji, Sloveniji i Španjolskoj.
U Njemačkoj je pak u divljih ptica identificiran podtip H5N5, a u Nizozemskoj podtip H5N1 te se javnost s pravom pita pogađaju li baš svi ti podtipovi samo ptice i perad. Dr. med. Goranka Petrović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kaže kako razni podtipovi virusa ptičje gripe uzrokuju blažu ili težu bolest kod ptica i za sve te viruse gripe prirodni su domaćin ptice selice.
– Virus ptičje gripe A, podtip H5N8, koji se ovih dana spominje i kod nas, prvi je put prepoznat kod bolesne peradi u Irskoj 1983., a od 2010. se kontinuirano nalazi kod divljih ptica u Aziji, gdje je zabilježeno i nekoliko epidemija na peradarskim farmama u Kini, Japanu i Južnoj Koreji – kaže prim. Petrović.
Od 2014. isti se virus povremeno bilježi i u Europi, pa tako i u Hrvatskoj 2016. i 2017., no dosad nije zabilježen ni jedan slučaj bolesti ljudi uzrokovan podtipom H5N8.
– Neki drugi virusi ptičje gripe povremeno prelaze na ljude i izazivaju bolest kao npr. A/H5N1 u Aziji i Egiptu, uz visoku smrtnost (višu od 50%) i A/H7N9 u Kini, također uz visoku smrtnost (višu od 40%). Međutim, ti virusi nemaju potencijal za širenje s čovjeka na čovjeka, a pogotovo nemaju epidemijski potencijal. Drugim riječima, nema dokaza da se ta gripa prenosi s čovjeka na čovjeka i nisu zabilježena veća grupiranja oboljelih – tvrdi ona.
Mjere opreza
– Kod virusa ptičje gripe A/ H5N8 koji cirkulira u Europi od 2014. i (opet) je nedavno detektiran u Hrvatskoj, antigen hemaglutinin H5 sličan je hemaglutininu ptičje gripe A/H5N1 koji već dulje od 10 godina uzrokuje bolest peradi u jugoistočnoj Aziji i Egiptu, te hemaglutininu virusa A/H5N6 koji je detektiran u J. Koreji i Kini. Kako ti virusi povremeno prelaze i na ljude, zbog sličnosti hemaglutinina tih virusa s hemaglutininom A/H5N8 virusa, teoretski postoji mogućnost zaraze ljudi virusom A/H5N8 – ističe prim.
Petrović i dodaje da je zbog toga pri radu s pticama koje su oboljele ili uginule od bolesti uzrokovane podtipom A/H5N8 potrebno koristiti zaštitna sredstva.
– To su mjere opreza koje se poduzimaju radi dodatnog smanjenja rizika od infekcije i bolesti kod ljudi – napominje ona. Inače, kod svih virusa ptičje gripe postoji mogućnost da virusi tijekom cirkulacije među pticama selicama i domaćom peradi mutacijom ili genskim rekombiniranjem u pticama, ljudima ili drugim sisavcima (prvenstveno svinjama) steknu sposobnost prelaska na ljude i potencijal za interhumani prijenos.
– Toga se stručnjaci koji se bave gripom (virolozi i epidemiolozi) boje jer se ne može isključiti mogućnost da tako promijenjeni virus ptičje gripe koji stekne sposobnost širenja s čovjeka na čovjeka zadrži visoku patogenost te izaziva teške kliničke slike s visokom smrtnošću – naglasila je prim. Petrović.
