U Domu za starije i nemoćne osobe u Osijeku u trećoj smjeni, na 180 smještenih u stacionaru i još 164 ostala korisnika, rade jedna medicinska sestra i dvije njegovateljice. U domu u Viškovu, zbog nedovoljnog broja medicinskih sestara i njegovatelja, pojedini teže pokretni korisnici ne traže ustajanje iz kreveta i odlazak u šetnju pa dan u pravilu provode ležeći u krevetu.
Slično je u makarskom domu, gdje zbog nedovoljnog broja njegovateljica teško pokretne i osobe s demencijom u pravilu ne izlaze pa jedna korisnica, koja je tamo već pet godina, nikada nije izašla na svjež zrak! Utvrđeno je to u nenajavljenom obilasku triju domova, od kojih je Viškovo privatni, a druga dva županijska, a zatečenu situaciju opisuje u svom izvješću za 2017. godinu pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Zatvorene dementne osobe
I dok osječki dom potiče teže pokretne starije osobe na podizanje iz kreveta i izlazak iz soba, u makarskom, zbog nedostatka organiziranih aktivnosti, osobe oboljele od demencije vrijeme provode sjedeći u boravku, u sobi ili hodajući po hodniku zaključanog odjela, na kojem je samo jedna njegovateljica. Nedostatak osoblja u domovima uvelike utječe na kvalitetu života korisnika, upozorava pravobraniteljica.
Javne usluge i depopulacija
U svom godišnjem izvješću daje 231 preporuku za probleme kršenja ljudskih prava te kod nerazmjera između zajamčenih prava i njihovih ostvarenja na svim područjima života – rada, pravosuđa, socijale, zdravstva... Naime, u obilascima tijela lokalnih vlasti i institucija uočeno je da se svi žale zbog iseljavanja mladih i čitavih obitelji, što ima velike posljedice za lokalne zajednice.
“Depopulacija je povezana s nedostatkom dostupnih javnih usluga pa je potrebno što prije osmisliti mjere koje odgovaraju potrebama građana. Nažalost, u javnom prostoru često se čuju izjave o neodrživosti trenutačne situacije, ali za sada nisu popraćene odgovarajućim i konkretnim javnim politikama koje bi stanje izmijenile nabolje”, navodi L. Vidović.
Spominje primjer iz Žumberka, odakle malobrojni stanovnici imaju 47 kilometara do karlovačke bolnice, a HZZO im ne priznaje putne troškove jer je granica za to 50 kilometara! Tijela lokalne vlasti nerijetko nemaju novca ni resursa za projekte pa je preporuka Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da u suradnji s tim tijelima, koristeći ESI fondove, kreiraju dodatne mjere usmjerene na jačanje dostupnosti usluga u ruralnim područjima.
Najveći broj pritužbi prošle je godine došao na kršenje prava iz radnih odnosa, a rad i zapošljavanje najzastupljenije su područje među pritužbama na diskriminaciju. I dalje se pristaje na nezakoniti prekovremeni rad, sklapaju nepovoljni ugovori na određeno, ne isplaćuju plaće ili se minimalac isplaćuje na račun, a ostatak „na ruke“. Kad je o javnim službama riječ, građani su i dalje duboko uvjereni da nisu jednako dostupne svima te da se natječaji raspisuju isključivo radi forme, a primaju osobe za koje se unaprijed zna da će biti primljene.
ista situacija je i u zagrebačkim domovima. Nema dovoljno djelatnika, naročito noću. U stacionaru se samo leži, o fizioterapiji se niti ne sanja.