Novi američki predsjednik Joe Biden u svom je paketu pomoći gospodarstvu koji je predložio Kongresu predložio postupno povećanje minimalne plaće u cijeloj zemlji na 15 dolara na sat. Trenutačno savezna minimalna plaća iznosi 7,25 dolara po satu (u nizu je država viša) i Biden se suočio s velikim protivljenjem ovom prijedlogu.
Jedna agencija provela je studiju koja je pokazala da bi izdašnija minimalna plaća povećala prihode siromašnih, ali velik dio njih izgubio bi posao. Isto tako, oporbeni republikanci nisu zainteresirani za povećanje plaće upravo zbog tog razloga. Sam je Biden već rekao da ne vjeruje da će njegov prijedlog proći, što sve pokazuje na to da još djelomično prevladava stav liberalnih ekonomista koji vjeruju da je povećanje minimalne plaće vrlo štetno upravo za one kojima zakonodavac želi pomoći: niskokvalificirane radnike.
‘Plan neće zaživjeti’
Demokrati su odlučili da će bez podrške republikanaca provesti paket pomoći gospodarstvu vrijedan gotovo dva bilijuna dolara koji je Biden uputio u proceduru u Kongresu, što znači da će morati ići putem postupka “proračunske pomirbe”. Tim putem gotovo je nemoguće provesti zakonodavnu mjeru povećanja minimalne plaće koja je formalno dio paketa pomoći gospodarstvu. Šefica Zastupničkog doma Nancy Pelosi rekla je da očekuje da će se paket odobriti u sljedeća dva tjedna.
I sam je Biden zato rekao tijekom vikenda da ne očekuje da će povećanje minimalne plaće proći Kongres. On je inače predložio postupno povećanje minimalca, tijekom otprilike pet godina.
– Uvrstio sam povećanje, ali ne vjerujem da će zaživjeti. Moja je pretpostavka da neće biti u paketu pomoći – rekao je američki predsjednik u intervjuu CBS-u.
No i dalje vjeruje u ispravnost te politike. – Nijedan Amerikanac koji tjedno radi 40 sati dnevno ne bi smio živjeti ispod granice siromaštva. I ako zarađujete manje od 15 dolara po satu, ispod ste granice – ponavlja često.
S druge strane, republikanci naglašavaju da bi udvostručenje federalne minimalne plaće bilo preveliko opterećenje za poslodavce čiji su biznisi ionako nastradali u pandemiji. Isto tako, tvrde ekonomisti koje se u Europi naziva liberalnima, a u SAD-u konzervativnima, viša minimalna plaća može naročito štetiti onima kojima želi pomoći. Naime, ako se poslodavcu ne isplati zaposliti novog radnika za tu višu minimalnu plaću, reorganizirat će posao, a radnik će ostati na burzi. Bolje će pak biti onima koji već imaju posao plaćen manje od minimalne plaće – njihov će prihod rasti.
Upravo je to zaključila i državna agencija kojoj je zadatak predviđati učinke politika. Kongresni proračunski ured (CPO), koji nije povezan ni s jednom strankom, zaključio je da bi podizanje razine minimalne plaće na 15 dolara po satu do 2025. smanjilo broj zaposlenih za 1,4 milijuna. Također bi pridodalo proračunskom deficitu 54 milijarde dolara u sljedećih deset godina. Ista je agencija procijenila da bi mjera izvukla čak 900 tisuća Amerikanaca iz siromaštva do 2025. godine. Usto bi 17 milijuna Amerikanaca imalo veće prihode. No, zbog povećanih troškova za plaće poslodavci bi, smatraju u CPO-u, više ulagali u tehnologiju i automatizaciju, što bi sigurno smanjilo broj zaposlenih. Proračunski bi se pak deficit povećao zbog veće potrošnje države na robu i usluge čije bi cijene rasle zbog većih plaća. Porasli bi i troškovi za zdravstveno osiguranje.
Minimalna plaća danas na saveznoj razini iznosi 7,25 dolara i nije mijenjana od 2009., odnosno početka mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame. No s druge je strane u čak 29 saveznih država ona ipak viša, ali ni u jednoj nije 15 dolara po satu. U Kaliforniji je, primjerice, 14 dolara za poslodavce s više od 26 zaposlenih, a 13 dolara za one s manje. No niz kalifornijskih gradova ima i višu minimalnu plaću, u San Franciscu ona tako iznosi 16 dolara. No neke savezne države nisu krenule tim putem. Teksas, druga najveća država u SAD-u, još ima minimalac od 7,25 dolara.
‘Ekonomisti promijenili stav’
Na stranicama američkih tiskovina proteklih se tjedana razvila živahna rasprava o tomu treba li povećati plaće onih s najmanjim primanjima. U siječnju je nobelovac i ekonomist Paul Krugman u kolumni za New York Times napisao da je točno da je nekada većina ekonomista vjerovala da bi povećanje minimalne plaće znatno povećalo nezaposlenost, dok taj stav dijeli danas manjina ekonomista. Isto tako, piše Krugman, 70% Amerikanaca misli da bi trebalo povećati minimalac, uključujući i većinu republikanskih birača. Mnogi se ekonomisti zalažu za postupno povećanje minimalne plaće, otprilike jedan dolar po satu godišnje, otprilike onako kako je to predložio Biden.
S druge strane, naglašavaju konzervativni komentatori: valja biti vrlo oprezan. Na minimalcu je otprilike 1,6 milijuna zaposlenih, odnosno dva posto radnika čija se plaća obračunava po satu, dok je 1979. udio bio šest puta viši. Svaki treći radnik u Americi 2019. zarađivao je manje od 15 dolara po satu i takvo bi povećanje bilo vrlo velik šok za poslodavce. U Mississippiju srednja (medijalna) plaća iznosi 15 dolara po satu. Dakle, čak 50% radnika zarađuje manje od nje. Zato neki kompromisni prijedlozi uključuju i dulje razdoblje za siromašnije države u kojem bi se viši minimalac mogao implementirati. No, isto tako, 12 godina nepromijenjene minimalne plaće pokazuje da je, unatoč Bidenovoj kampanji, šansa da sve ostane nepromijenjeno sasvim solidna.
