Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pozvali su korisnike na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu jer 1. ožujka na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kojim će biti povećan dohodovni cenzus. Dohodovni cenzus povećan je sa 70 posto (309,01 eura) na 140 posto (618,02 eura) proračunske osnovice. S obzirom na to da proračunska osnovica iznosi 441,44 eura, pravo na doplatak za djecu, počevši od 1. ožujka, moći će ostvariti svi čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. ne prelazi iznos od 618,02 eura.
Svota doplatka za djecu određivat će se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o postotku od proračunske osnovice, odnosno do 20 do 140 posto od proračunske osnovice, a svota doplatka po djetetu može iznositi od 30,90 do 61,80 eura.
HZMO poziva i sve koji nisu bili korisnici doplatka za djecu za prethodnu godinu, a koji ispunjavaju navedeni propisani uvjet dohodovnog cenzusa (618,02 eura), da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu. Pravo na doplatak za djecu za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva, naglasili su.
VEZANI ČLANCI:
Na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih od 1. siječnja do 29. veljače, te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počevši od 1. ožujka, pravo na doplatak za djecu priznati će se počevši od 1. ožujka, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti. Iznimno za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta, dodali su.
Iz HZMO-a su podsjetili da su stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku prestale važiti odredbe Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja te HZMO od 1. siječnja neće pokretati postupke radi pribavljanja nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o vrsti i težini oštećenja zdravlja djeteta.
Ako su podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i članovi njegovog kućanstva ostvarili dohodak ili mirovinu iz inozemstva, uz zahtjev treba priložiti kopiju ugovora o radu u inozemstvu i dokaze o visini navedenih primanja u neto iznosu. Osobe koje su zaposlene u drugim državama članicama EU, Europskom gospodarskom prostoru (EGP) ili Švicarskoj Konfederaciji, a njihov bračni, izvanbračni ili razvedeni partner je zaposlen u Hrvatskoj i djeca imaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i radnici upućeni na rad u SR Njemačku, zahtjev za doplatak za djecu obavezno podnose u Hrvatskoj.
VEZANI ČLANCI:
Korisnici kojima zahtjev za priznanje podnesen u prethodnoj godini još nije riješen u Hrvatskoj i/ili u drugoj državi članici EU, EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji te korisnici kojima je u tijeku žalbeni ili sudski postupak, također trebaju podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava u tekućoj godini.
Radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu u navedenim državama i prostorima, HZMO ne izdaje potvrde o (ne)primanju doplatka za djecu u Hrvatskoj jer se te informacije među državama razmjenjuju službenim putem. Rješenja o nastavnom ostvarivanju prava po zahtjevima primjenom pravnih propisa EU donose se bez obzira na to je li korisniku u odnosu na prethodnu godinu utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, stoji u priopćenju. Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, a može se predati usmeno te u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, kao i u poštanskim uredima. Tiskanica zahtjeva dostupna je na mrežnoj stranici HZMO-a, a zahtjev je također moguće podnijeti putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
To ne treba da se zove dječji doplatak jer nije za svu djecu. Moja djeca ga nikada nisu dobila. To je socijalni dodatak.