Zelenski: Kraj rata sljedeće godine

Putin otkrio uvjete za mir, Scholz otvorio 'Pandorinu kutiju'

storyeditor/2024-11-16/2024-10-24T141244Z_1549967004_RC21RAAFTZWT_RTRMADP_3_UKRAINE-CRISIS-CHASIV-YAR-1.JPG
Foto: UKRAINIAN ARMED FORCES
1/10
17.11.2024.
u 07:00

Amerika mora održati poziciju da je Rusija agresor, da je povrijedila našu teritorijalnu cjelovitost i međunarodno pravo, poručuje Zelenski

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da se rat s Rusijom mora okončati sljedeće godine "diplomatskim sredstvima". "S naše strane moramo učiniti sve da ovaj rat završi sljedeće godine. Moramo ga završiti diplomatskim sredstvima", rekao je u subotu Zelenski na ukrajinskom radiju. Zelenski je priznao da je stanje na bojištu u istočnoj Ukrajini teško i da ruske snage napreduju. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mijenja momentum rata u Ukrajini, za koji je Trump rekao da će ga okončati za 24 sata. U utorak 19. studenog, obilježit će se točno tisuću dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, koja se pretvorila u veliki rat u Europi.

Zelenski ističe da ga zakon Sjedinjenih Američkih Država sprečava da se sastane s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom prije njegove inauguracije 20. siječnja 2025. Također je rekao da će razgovarati samo s Trumpom, a ne s nekim njegovim izaslanikom ili savjetnikom. "Ja, kao predsjednik Ukrajine, ozbiljno ću prihvatiti razgovor samo s predsjednikom SAD-a, s punim poštovanjem prema drugim ljudima. S naše strane, mi moramo sve učiniti kako bi taj rat završio sljedeće godine, i to diplomatskim naporima", rekao je Zelenski.

storyeditor/2024-11-16/2024-10-24T141244Z_1549967004_RC21RAAFTZWT_RTRMADP_3_UKRAINE-CRISIS-CHASIV-YAR-1.JPG
1/8

Dan prije Zelenski je ocijenio je da će "rat završiti" pod američkom administracijom koju vodi predsjednik Trump, pohvalivši svoje zadnje kontakte s republikancem unatoč strahu od pada potpore Washingtona Kijevu. Zelenski je naglasio da je imao "konstruktivnu interakciju" s Trumpom tijekom njihova telefonskog razgovora nakon Trumpove pobjede na američkim predsjedničkim izborima.

"Donald Trump je na strani podrške Ukrajini, cijeni našu snagu, integritet i hrabrost. Atmosfera tijekom naših razgovora dosad je bila dobra. Čuo je osnove na koje se oslanjamo. Nisam čuo ništa što je u suprotnosti s našim stavom", rekao je Zelenski i poručio da diplomatski pregovori neće biti mogući ako za stolom budu samo Ukrajina i Rusija. Istovremeno, predviđa da neće funkcionirati pristup SAD-a "sjednite i slušajte". To je, kako je rekao, jasno iznio Trumpu, a prethodno i Joeu Bidenu te europskim partnerima.

"Amerika mora održati poziciju da je Rusija agresor, da je povrijedila našu teritorijalnu cjelovitost i međunarodno pravo. To je jedan od ključnih elemenata za svaku pregovaračku platformu", zaključio je Zelenski i kritizirao njemačkog kancelara Olafa Scholza, koji je u petak telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Razgovor kancelara Scholza i Putina 'otvara Pandorinu kutiju' jer potkopava napore da se izolira ruski lider", upozorio je Zelenski.

"Sada će biti i drugih razgovora, drugih poziva. Samo puno riječi. A to je upravo ono što Putin dugo želi: za njega je izrazito važno da oslabi svoju izolaciju", naglasio je Zelenski.

Scholz je prvi put nakon dvije godine telefonski razgovarao s Putinom, a razgovor je trajao 60 minuta, priopćio je ured kancelara. Kremlj je poručio da je Putin u razgovoru sa Scholzom zahtijevao da mogući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora odražavati "nove teritorijalne realnosti". "Mogući dogovori trebaju uzeti u obzir sigurnosne interese Ruske Federacije, polaziti od novih teritorijalnih realnosti i, prije svega, baviti se stvarnim uzrocima konflikta", priopćio je Kremlj. Aneksijom Krimskog poluotoka 2014. godine i invazijom na Ukrajinu, koja traje od 2022., Rusija je osvojila 18 posto Ukrajine i taj dio sada smatra dijelom svog državnog teritorija.

Komentara 57

ZP
Zabranjen pristup
08:03 17.11.2024.

Doslo mu iz guzice u glavu

SE
Serengeti
12:52 17.11.2024.

Krim nije "aneksiran" već su građani Krima odlučili na refrendumu da žele biti neovisni. Isto to smo napravili i mi i ostale republike Jugoslavije, uključujući i autonomnu pokrajinu Kosovo. Nakon što su građani Krima izglasali neovisnost, također su izglasali pridruživanje Ruskoj Federaciji. Građani Krima traže neovisnost od 1991, a u periodu od 1992-1994 su imali čak i svoj Ustav I svog predsjednika.

SE
Serengeti
12:54 17.11.2024.

Kakve gluposti priča 🤡 Zelesnki o međunarodnoj izolaciji Putina. Prije mjesec dana je u Rusiji bio BRICS sumit gdje su došli predstavnici skoro 50% svjetske populacije, uključujući i glavnog tajnika UN-a.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije