S veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom razgovarali smo neposredno nakon sastanka premijera i predsjednice na kojem je donesena odluka o protjerivanju jednog ruskog diplomata iz Hrvatske.
Kako komentirate odluku Hrvatske o protjerivanju?
Svojom odlukom hrvatska je strana nanijela veliku štetu hrvatsko-ruskim odnosima. Protjerivanje diplomata neprijateljski je čin. Nije nam jasno kako će to pomoći u istrazi o trovanju Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji, kako će poboljšati odnose između Rusije i Zapada. Ruski diplomati aktivno su radili na obnovi rusko-hrvatskih odnosa u interesu obiju država, i to zbog rasta gospodarstva, dolaska ruskih investicija u Hrvatsku, stvaranja novih radnih mjesta... A Hrvatska zbog toga protjera jednog od nas?!
Velika Britanija odbija pokazati dokaze naše umiješanosti u incident u Salisburyju. Međutim, ona je vješto svratila pozornost s katastrofe koja se zove Brexit te odigrala u korist rusofobne histerije svog starijeg brata SAD-a. Istodobno, Hrvatska, koja nema ni dokaza ni interesa za rušenje rusko-hrvatskih odnosa, solidarizirala se sa samo polovicom članica EU. Kada je Hrvatska donosila takve antiruske odluke, je li razmišljala kako će posljedice toga na najnegativniji način odjeknuti na dinamiku bilateralnih odnosa i prije svega na trgovinsko-gospodarsku suradnju?
Kakav je stav Rusije prema aferi Skripal?
Mi tu aferu smatramo provokacijom, namjerno politiziranom kampanjom protiv Rusije. Ubojstvo Skripala ni na koji način nije u interesu naše zemlje, pogotovo uoči Svjetskoga nogometnog prvenstva. Međutim, mi se vrlo dobro sjećamo kako je Tony Blair nedavno priznao da je britanska obavještajna služba već jednom širila laž radi napada na Irak. Osim toga, unutar Organizacije za zabranu kemijskog naoružanja (OPCW) predviđen je mehanizam bilateralnih konzultacija za takve slučajeve. Velika Britanija čvrsto je odbila njegovo korištenje. Izgleda da rješenje ovog incidenta nije bilo cilj Londona. London odbija pokazati bilo kakve dokaze ruskog traga, mi ne znamo kakva je otrovna tvar bila korištena u tom slučaju. Ako su istinite tvrdnje Velike Britanije da se radi o otrovu noviček, postoji više zemalja, uključujući SAD i Veliku Britaniju, u kojima se taj otrov službeno “razrađivao”. Tragovi tog otrova mogu ukazati na zemlju u kojoj je proizveden, ali London i u tom slučaju odbija suradnju. Nadam se da će se sve to smiriti. Puno je izazova s kojima se moramo nositi, a takvi incidenti samo donose nove zategnutosti u odnosima koje nikome ne trebaju i koje su kontraproduktivne.
Kako vidite odnose s Hrvatskom?
Naši su odnosi s Hrvatskom bili znatno poboljšani. Bio je uspostavljen politički dijalog, bili smo na putu jačanja trgovinske i kulturne suradnje. S velikim smo poštovanjem promatrali poteze vaše predsjednice koja je i telefonirala predsjedniku Putinu čestitavši mu na pobjedi, pri čemu su se dotakli niza bilateralnih pitanja. Ruski predsjednik potvrdio je da je Rusija spremna surađivati s Hrvatskom na mnogim poljima uključujući i energetiku, a predlažemo i plinofikaciju Hrvatske. Raspravljali su i o nizu međunarodnih pitanja, prije svega o situaciji u Ukrajini i implementaciji sporazuma iz Minska, o pitanju poboljšanja odnosa između Hrvatske i Srbije. Rusija želi dobro i Hrvatskoj i Srbiji i zainteresirani smo za poboljšanje odnosa između tih dviju zemalja.
Kakav je odnos predsjednice, a kakav Vlade prema Rusiji?
Prije svega, želim naglasiti da mi ne osjećamo veliku razliku u odnosima premijera i predsjednice prema Rusiji. Kao ambasador trebao bih reći da mi radimo i s Vladom i s predsjednicom. Uvjeren sam da će zbog nacionalnih interesa Hrvatska prevladati iluzornu blokovsku solidarnost vaše zemlje i da će sve više hrvatskih političara podržavati smjer koji je preuzela vaša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, smjer razvoja uzajamno korisne suradnje s Rusijom i normalizacije odnosa između Bruxellesa i Moskve.
Ima li šanse da predsjednik Putin posjeti Hrvatsku?
S obzirom na neprijateljski korak koji je Hrvatska poduzela u odnosu na Rusiju, vjerojatno će biti određenih korektiva i po tom pitanju. U svakom slučaju, očigledno je da je u bliskoj budućnosti takav posjet predsjednika Putina Hrvatskoj malo vjerojatan.
Kakvi su gospodarski odnosi Rusije i Hrvatske?
Gotovo 10 godina naši su ekonomski odnosi stagnirali. Sankcije su polučile negativan učinak, no prije svega s pozicije izvoza hrvatskog povrća, voća, mesa i ribe u Rusiju. Te su sankcije više štete učinile Hrvatskoj i ostalim zemljama Europske unije nego Rusiji, a Hrvatska je zbog njih izgubila više od 50 milijuna eura. Nakon posjeta vaše predsjednice, predsjednik Putin naložio je ministarstvima naše vlade da potraže nove mogućnosti suradnje s Hrvatskom. Najvažnija je stvar da što god Rusija radi u Hrvatskoj, radi u interesu vaše zemlje. U našem zajedničkom interesu. Rusija nikada neće učiniti nešto da naškodi interesima Hrvatske ili interesima Hrvatske u okviru EU. Držimo da postoje pozitivne tendencije u trgovini. Tijekom ove godine trgovinska razmjena trebala je prijeći 1,5 milijardi eura. Treba imati na umu da je gotovo milijarda kubnih metara plina trebala biti isporučena Hrvatskoj. Mi to ne uzimamo u obzir u brojkama pri izračunu trgovinske razmjene. I Rusija nije protiv LNG-a, ako je to u interesu Hrvatske, neka bude. Ali istodobno sam siguran da ni jedan LNG terminal neće prekinuti dostavu ruskog plina u Hrvatsku. Dapače, količina plina iz Rusije samo će se povećavati. Rusija je spremna Hrvatskoj isporučivati milijun tona nafte godišnje, znatno više nego sada. No mi u svojoj vanjskoj politici nikada ne koristimo plin i naftu kao sredstvo geopolitičkog pritiska. Siguran sam da smo imali mogućnost povećati našu trgovinsku razmjenu na tri milijarde eura godišnje. Planirali smo u drugoj polovici ove godine organizirati sastanak ministara u Zagrebu kako bi se pojačala trgovina. Već u travnju u Zagrebu je trebala biti predstavljena Vladimirska oblast, potom je trebao doći i gradonačelnik Sankt Peterburga koji je planirao dovesti i poslovne ljude. Ipak, neke stvari idu dalje. Na kulturnom planu uskoro otvaramo jednu izložbu koja će u Zagrebu gostovati tri mjeseca.
Što je s budućim ulaganjima?
Velika su i ulaganja u brodogradnju, naručili smo u posljednjih 20 godina više od 400 brodova. Nakon uvođenja sankcija, Rusija ide na samoodrživost, no unatoč tome povremeno dajemo narudžbe hrvatskim brodogradilištima za gradnju novih i održavanje postojećih brodova. Bili smo spremni povećati ulaganja u brodogradnju, energetiku. Dosad smo planirali uložiti velik novac u modernizaciju rafinerije u Bosanskom Brodu pa su radovi na terenu trebali početi do kraja godine gradnjom plinovoda. Od toga bi sve strane imale koristi. Prvi rezultati vezani uz rješavanje problema zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu mogli su biti vidljivi sredinom 2019., no sada ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati jer nisam siguran da ćemo moći realizirati sve planove s obzirom na korak koji je poduzeo Zagreb, koji podriva naše napore za daljnje jačanje bilateralnih odnosa.•
Kakvi su interesi Rusije u ovom dijelu Europe?
Zainteresirani smo da Balkan bude stabilna i sigurna regija, mi tu nemamo nikakvih geopolitičkih planova. Naše su ambicije potpuno normalne, želimo poboljšanje bilateralnih odnosa sa svim zemljama zapadnog Balkana. Dijalog između Rusije i drugih zemalja vodi boljoj sigurnosti i stabilnosti. Rusija ima stalnu politiku prema Balkanu kao regiji koja leži između istoka i zapada. Želimo da Balkan bude neutralan, ali to se ne događa. Očite su euroatlantske ambicije balkanskih zemalja i mi to poštujemo, ne želimo ih narušavati ni u kom pogledu. Srbija je naš strateški partner na Balkanu, s njom imamo najintenzivnije kontakte. Znamo za srpske aspiracije prema članstvu u EU i to poštujemo. No u isto vrijeme želimo reći da približavanje Srbije Europskoj uniji ne treba biti prepreka tradicionalno dobrim odnosima Rusije i Srbije. No istodobno želimo poboljšati i naše bilateralne odnose sa svim balkanskim zemljama. Postoje dva aspekta – održati neophodan politički dijalog na različitim razinama i, drugo, želimo ojačati naše trgovinske i ekonomske veze. Želimo ulagati. Naša suradnja i naš pristup prema zemljama u regiji ne sudara se s politikom SAD-a prema Balkanu. Spremni smo surađivati sa svim zemljama, s EU i SAD-om kako bismo ovu regiju učinili što sigurnijom i stabilnijom.
Činjenica je da je Njemački izvoz u Rusiju 2017-te u odnosu na 2016-tu porastao za 19,8% a uvoz iz Rusije +18,77%.Toliko o sankcijama jer one važe samo za banana države:))