Prošireno Predsjedništvo SDP-a održano u ponedjeljak navečer potvrdilo je Račanovu i Arlovićevu namjeru da najjača koalicijska stranka u petorci zastupa model jedne izborne jedinice, proporcionalnu zastupljenost, izborni prag od pet posto i poluotvorene liste.
Prema Večernjakovu izvoru, Račan je Predsjedništvo izvijestio da je koalicijske partnere informirao o konturama modela izbornog zakona i da nije nezadovoljan prvim reakcijama, iako će se o izbornom zakonu sigurno dugo i napeto pregovarati. Ključni protivnik jednoj izbornoj jedinici je HSS, a SDP-ovu ideju podržavaju HNS i Libra, no broj izbornih jedinica, kaže Večernjakov izvor, ionako spada u odluke s kojima se može trgovati pa ni pet izbornih jedinica nije neprihvatljiv broj.
HSS će, prema nekim najavama, izaći sa svojim prijedlogom izbornog sustava i zalagati se za mješoviti izborni sustav i više izbornih jedinica jer računa da bi tako bolje prošao na izborima i potukao SDP i HDZ. Za više izbornih jedinica su i DC, LS, IDS i HSLS jer se boje da, bude li cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, neće moći prijeći prag od pet posto te da bi to značilo smrt malih stranaka.
Stranke će se sigurno idućih dana očitovati o još jednom prijedlogu, a to su poluotvorene liste. Prema izvoru iz SDP-a, riječ je o "nekom njemačkom modelu izbornog zakona".
- Poluotvorene liste nisu dio saveznoga njemačkog izbornog zakona, već se primjenjuju u nekima od federalnih jedinica, primjerice u Bavarskoj. Riječ je o mogućnosti da stranka stvori svoju listu u skladu s određenim stranačkim pravilima, preferencijalnu ili abecednu, a da građani koji se odluče za listu određene stranke svoje glasove daju onima s liste koji im se najviše sviđaju i koji su ih osvojili u predizbornoj kampanji ili svojim zalaganjem između dvaju izbora, a bez obzira na to kako ih je stranka rangirala - objašnjava dr. Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti.
To znači da i onaj tko je relativno nisko na stranačkoj listi može isplivati kao javnosti najprihvatljivija osoba i u tom slučaju bi stranka morala poštovati želje građana i omogućiti onima iz stranke koji su dobili najviše glasova da zastupaju interese građana. Taj se model sviđa LS-u, a navodno ni HNS nema ništa protiv njega jer je cilj izbornog zakona omogućiti da se što više poštuju građani, a smanje stranačka kadroviranja nakon izbora u skladu s preferencijama vrha stranke, a često protiv želje građana.
J. Popović
