Državni inspektorat uputio je nadležnim ministarstvima niz prijedloga za suzbijanje sive ekonomije u području trgovine i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Poticaj za, prema predloženome, krupne zahvate u djelatnosti trgovine dala je Vlada koja je još ovoga proljeća zatražila od mjerodavnih državnih tijela da pripremi mjere koje bi pomogle smanjivanju sive ekonomije i rada na crno. Po prirodi posla Državni inspektorat jedna je od pozvanijih državnih institucija koja, na osnovi svakodnevnog iskustva, može predložiti koje propise treba mijenjati da bi se smanjile porezne utaje i sve koji se nalaze na tržištu uključilo da uredno plaćaju poreze.
Državna kasa na sva prodajna mjesta
Državni je inspektorat predložio izmjenu niza zakona kako bi se uvelo reda na tržištu: Zakona o trgovini, Zakona o PDV-u, Zakona o poljoprivredi i drugih. Predlaže se uvođenje državne kase na sva prodajna mjesta na kojima se roba ili usluge naplaćuju u gotovini. Državna bi kasa u sebi sadržavala jedinstven državni program te medij na kojem bi se bilježio promet. Kasa bi bila zaplombirana kako bi se onemogućile intervencije u programu, a prema prijedlogu, država bi ih dijelila besplatno. Inspektorat je uočio da postojeće blagajne nisu dovoljno pouzdane, te ih trgovci mijenjaju i "naštimavaju" promet kako njima odgovara. Zaštićene državne kase mogli bi otvarati jedino ovlašteni službenici Ministarstva financija.
Prema sadašnjem Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, računi se ne moraju izdavati ako se pretežnio dio vrijednosti odnosi na maloprodaju tiska, duhana, lutrije, lota, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te pri prodaji na tržnicama i otvorenim prostorima. Inspektorat predlaže da se ukinu ta izuzeća te da se sve obveže na izdavanje računa. Račune bi, prema predloženome, morali izdavati i prodavači voća i povrća na zelenim tržnicama čak i ako nisu u sustavu PDV-a. Isto tako, račune bi morali izdavati i poljoprivrednici.
Mesari neće kupovati stoku bilo gdje
Inspektori su uočili da mnogi obrtnici zakupljuju više klupa na tržnici i izvan tržnica na kojima svakodnevno i po cijele dane robu prodaju članovi kućanstva. Zakon kaže da članovi kućanstva smiju samo pomagati u obavljanju obrta. Stoga se predlaže da se obavljanje trgovine na malo izvan prodavaonica ograniči samo na jedno prodajno mjesto ili pak uvjetuje da na drugim prodajnim mjestima mora biti zaposlena stručna osoba u radnom odnosu s obrtnikom.
Poljoprivrednici koji svoju robu plasiraju na tržištu, smatra Državni inspektorat, trebali bi osnovati obrte, a posebnim zakonima treba odrediti razinu proizvodnje po pojedinim proizvodima koja bi bila osnovica za obvezu registracije obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva, odnosno fizičke osobe koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao obrtom. Hrvatska ima oko 370 mesara obrtnika koji, zahvaljujući nepreciznim propisima, svakodnevno mogu kupovati stoku i meso prodavati na crno. Država bi zabranila kupovanje stoke od seljaka. Stoka bi se mogla kupovati samo putem otkupnih stanica i uz uredno izdane račune.
Ljubica Gatarić
