Jadran – Baltik, odnosno deset zemalja članica EU koje su u tom prostoru, regija je kojoj će se asertivnijom i ambicioznijom vanjskom politikom obraćati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Inicijativa koju je pokrenuo službeni Pantovčak naišla je zasad na dobar odjek, a predsjednica je uvjerena da može stvoriti podregiju koja će jačati Europsku uniju, ali i osnažiti poziciju njezinih novijih članica. U tome će imati jaku podršku poljskog predsjednika Andrzeja Dude, s kojim se susrela u Krakovu.
Vjeruje u proširenje EU
– Nismo dovoljno surađivali u prošlosti, ali ispred nas je sjajna zajednička budućnost – zaključio je Duda nakon sastanka, na kojem se prije svega razgovaralo o gospodarskoj suradnji. Predsjednica Grabar-Kitarović potvrdila je da su razgovarali o energetici i infrastrukturi, a kako doznajemo, riječ je bila o LNG projektu koji Poljska gradi, a Hrvatska tek treba u njega krenuti te o boljem iskorištavanju luka i cestovne infrastrukture u kontekstu koridora Vc. Tješnja suradnja dviju zemalja definirana je i prijateljskim odnosima, ali i u simboličnom smislu kao početne i krajnje točke regije Jadran – Baltik.
– Zajednički radimo na tome da potaknemo jači dijalog u regiji Jadran – Baltik. Tu je pitanje energetske suradnje i sigurnosti te sigurnosne politike – rekla je predsjednica. Šefovima zemalja regije, a to su Austrija, Slovenija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Estonija, Litva i Letonija, predsjednica je kao domaćin summita regije koji će organizirati u sklopu Opće skupštine UN-a u New Yorku potkraj rujna poslala pozive. Na tom će se summitu konkretnije razgovarati o projektima, ali ideja jest stvoriti jak savez na političkom, sigurnosnom, gospodarskom i energetskom planu. Predsjednica Grabar-Kitarović na taj se način okreće prema prostoru srednje i istočne Europe, ali ne zaboravlja zemlje bivše Jugoslavije. Dapače, i na panel-diskusiji u sklopu gospodarskog foruma u Krynici istaknula je da vjeruje u proširenje EU.
– Moramo jačati EU i vjerujem u proširenje područja stabilnosti i sigurnosti na jugoistočnu Europu kako vakuum koji bi nastao ne bi ispunio netko drugi. Također, eurozona se mora širiti kako bi euro jačao i ne bi bio slaba točka – kazala je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je tijekom posjeta Krakovu u Wawelskoj katedrali položila vijence na grobnicu poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog, odala je počast obnovitelju poljske države maršalu Josefu Pilsudskom te se poklonila pred likom pape Ivana Pavla II.
Predsjednik od svibnja
Konzervativac Duda, sa 43 godine među najmlađim predsjednicima u svijetu, poljski je predsjednik postao u svibnju, pobijedivši dotadašnjeg šefa države Bronislawa Komorowskog. Duda je bio kandidat oporbene desne stranke Pravo i pravda koju vodi Jaroslaw Kaczynski, predsjednik vlade između 2006. i 2008. i brat blizanac bivšeg predsjednika Lecha Kaczynskog, koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći u Rusiji 2010. Duda je jedini od predsjednika država tzv. vertikale Jadran – Baltik s kojim Grabar-Kitarović nije razgovarala.
>> Kolinda Grabar-Kitarović iz ureda u Vukovaru pomagat će HDZ-u?
Nakon tragičnog jugoslavensko-balnakog eksperimenta od 1918 do 1990., koji je Hrvatsku zavio u crno i koštao stotina tisuća mrtvih, stotina tisuća političkih izbjeglica i ekonomskih iseljenika, napokon je došla Predsjednica koja Hrvatsku vraća u njezino civilizacijsku maticu - među zemlje srednje Europe.