Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović podsjetio je na raniju Deklaraciju Skupštine RS u vezi s Kosovom te istakao da će strane sile ovdje vjerojatno ponovno crtati granice. Kaže da su Amerikanci 1991. tvrdili da će i Jugoslavija opstati, ali se raspala. Ne plaši, kaže, već apelira na trezvenost u BiH. Radmanović je izjavio u intervjuu za agenciju Anadolija kako se nada da europski put BiH nije zamrznut, kao što je to prilikom nedavnog posjeta Sarajevu poručio europski povjerenik za proširenje Štefan Füle, reagirajući na nemogućnosti bosanskohercegovačkih lidera da se dogovore oko provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”. Jer, ako jeste, kazao je on, onda stvarno svaki građanin u BiH ima razloga biti zabrinut. “Možda ne svaki, jer ima jedan broj ljudi kojima odgovara zamrzavanje europskog puta BiH iz raznih razloga, ali to je mali postotak. Ja pripadam onima koji stalno govore da ne smijemo izgubiti korak s EU. Čak zbog takvih rečenica nisam shvaćen u BiH pa ni u svom biračkom tijelu. Ja stvarno mislim da je veliki minus ako mi budemo zamrznuti. Sam osjećaj da ste okruženi s tri zemlje koje su u različitom statusu prema EU. To izaziva osjećaj klaustrofobičnosti iz kojega može proizaći tko zna što. Jer, Hrvatska će za dva mjeseca postati stalna članica EU. Crna Gora već pregovara, a Srbija će poslije posljednjih dogovora dobiti datum pregovora s EU. Mi smo narodi koji pripadaju EU, bez obzira kako se tko zove. Ovdje su svi Europljani. Građani su to zaslužili, jer su, na kraju, opredijeljeni da opredijeljenima se ide u EU’’, tvrdi Radmanović.
“Mala” kriza u BiH
Otvoreno govori o budućnosti BiH, pokušajima da se RS prikaže kao nova srpska država, europskom putu, novim izborima u BiH, hrvatskoj federalnoj jedinici, Turskoj. Priznaje da će za zamrzavanje europskog puta BiH biti krivi političari. Jer, kako ističe, za takvu vrstu odnosa potrebno je dvoje. Uvjeren je da su krivi i europski političari za koje misli “da nisu sve dobro shvatili”. “Naravno, odgovornost jeste na nama, nas su građani birali da bolje žive i da žive u najrazvijenijoj zajednici na svijetu, to jest EU. Nadam se da ćemo naći rješenja da se izvučemo iz ove male krize u kojoj se nalazimo. Nadam se da će i Europljani malo ozbiljnije to shvatiti. Zašto kažem malo ozbiljnije. EU se prije 10 ili 12 godina opredijelila za proširenje na Zapadni Balkan. Od tada je dva ili tri puta s najviše razine ponovljeno da žele Zapadni Balkan u EU. No, sve ostalo je pušteno birokratskoj EU koja grubo daje ocjene zavisno od toga je li neki zarez stavljen na pravo ili točka na krivo mjesto. Tako ne može. S Bosnom se iz EU mora odgovornije raditi. A ne shvatiti nas dobronamjerno i šarmantno, pa ih mi prevarimo, a onda nam vrate tvrđe i neće s nama razgovarati’’, objasnio je predsjedatelj Predsjedništva BiH, tvrdeći da EU treba pomoći BiH.
Upozoren kako je krizu u BiH nazvao “malom”, iako se većina analitičara u njegovoj zemlji slaže da je ona najveća poslije Daytonskog sporazuma i rata, Radmanović ističe da je želio biti optimističan. No, svjestan je realnosti. “Unutar BiH postoji ozbiljna kriza u svim oblastima života. Prvo, postoji politička kriza zbog naših starih sukoba i zbog toga što jedni hoće više, a neki manje od Daytona. Neki hoće veću centralizaciju, drugi decentralizaciju, odvajanje od države. To stvara stalnu krizu. Političari još nisu našli rješenje kako da razgovaraju i pregovaraju o promjenama smireno, unutar postojećeg Ustava, nego je uvijek na sceni neka vrsta sukoba. Djelomično je i to doprinijelo nekim elementima slabljenja. Posebno se svjetska ekonomska kriza loše odrazila na male ekonomije, na nas posebno. Došli smo do toga da imamo ogroman broj nezaposlenih, da oni koji su i zaposleni imaju niske zarade i teško žive, dakle do jedne ukupne krize”, zaključuje Radmanović.
Velike sile crtaju granice
Nadalje, on upozorava da se iz takve krize uvijek može izroditi neki sigurnosni problem. “Osobno mislim da ovoliko policija u ovoj zemlji djelomično kontrolira to stanje. Ako političari ne budu ozbiljniji, ni oni neće moći kontrolirati. Nadam se da neće biti ozbiljnijih problema. Ovo je dio europskog prostora i kad nismo dio EU. Tu i europske strukture vode računa o tome i većih eskalacija ne bi trebalo biti. Narodi koji ovdje žive nisu to zaslužili. Dosta im je krupnih sigurnosnih problema. Osim toga, ne odlučujemo samo mi koji ovdje živimo o granicama na Balkanu. To je pogrešna naša priča, s jedne ili druge strane. Bez obzira govorimo li kako nikada nije bilo Bosne ili govorimo da je ima tisuću godina, to je napravilo iluziju da mi ovdje o tome odlučujemo. To jednostavno nije točno. Dovoljno je pogledati posljednja dva stoljeća i vidjeti kako su velike sile ovuda crtale granice”, ocijenio je Radmanović. Istina je, veli, da smo “mi ovdje dominantni”, da “mi o tome trebamo dominantno odlučivati, a ne pustiti drugima da nam prekrajaju granice”. Od vanjskog i unutarnjeg faktora, kako dalje veli, zavisi u kakvoj ćemo zemlji živjeti u budućnosti. “Moje mišljenje je pragmatično. Kada idemo u dnevnu priču, osnova svega jeste Daytonski mirovni sporazum. Ako njega provodimo, mi funkcioniramo kao BiH sastavljena od dva entiteta, zemlja s nizom raznih stvari koji će izazivati nesporazume, kontroverze. Ali, opstajemo! Obrnuto tome, ako jačaju oni koji žele centralizirati zemlju, ukinuti dva entiteta, ili ako jačaju oni koji žele više entiteta, onda nam je stalno upitno. Na taj način priznajemo i ove međunarodne da oni eventualno nešto prekrajaju. Za sada je međunarodno opredjeljenje da nema prekrajanja. Što jeste dobro. Ali, ne može biti trajno. Treba posjetiti građane da su, kad se već počelo pucati u bivšoj Jugoslaviji, Amerikanci, kao najmoćniji, tvrdili da se Jugoslavija neće raspasti. A raspala se”, govori Radmanović.
Škotska, Katalonija...
Na konstataciju kako su to teške riječi, odgovara da on ne želi nikoga prepadati već “apeliram na sve političare u BiH da trezveno, boreći se za budućnost, a ne raspravljajući o tome tko je bio pametniji i jači u prošlosti, osiguraju bolji život građanima”. Govoreći o činjenici da se u posljednje vrijeme, slučajno ili ne, često povlači paralela između Republike Srpske i Kosova te da se i iz usta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića entitet BiH stavlja u kontekst državnosti, Radmanović je dogovorio kako ne treba to pitanje isključivo vezati uz Kosovo.
“Ali treba razmišljati o takvoj jednoj situaciji. Podsjećam da Skupština RS ima jednu Deklaraciju gdje se kaže da ćemo, kad polovina UN-a prizna Kosovo, smatrati da je promijenjen međunarodni sustav i da se i mi imamo pravo odvojiti! To nije rekao jedan pojedinac u RS, kao što se stalno voli spominjati, nego Parlament RS. Pored toga, ali i prije, treba znati da je većina srpskog naroda htjela neku vrstu samostalnosti i da to nikada nije potpuno prevladano. To se može uspoređivati s Kosovom iz srpskog ili albanskog ugla. Dakle, ako ljudi žele nešto, onda je to teško i jednostavno prelomiti preko koljena. Takve stvari nam se događaju danas širom Europe. Imamo takvu stvar u Škotskoj, u Kataloniji, Baskiji... Sve se to događa u razvijenim zemljama, koje bolje stoje od nas”, stav je Radmanovića. Ipak, predsjedatelj Predsjedništva BiH tvrdi da se u slučaju BiH to mora rješavati na drugačiji način, odnosno dogovorom unutar države da se svi osjećamo ravnopravni. “Trebamo tenzije za odvajanjem obrnuti, da nam je bolje živjeti zajedno. Sad nije takva situacija i zato imamo ovo sve. Tu je posebna odgovornost, po mom mišljenju, na najbrojnijem narodu. Dakle, najbrojniji narod koji po logici ima želju sačuvati veću zemlju mora suprotno, ponekad s popuštanjima, razgovarati s predstavnicima drugih naroda. U BiH smo svjesni da nije tako. Nego stalno imamo one koji kažu: “Vi ste naši, mi ćemo vas malo dotegnuti”. Sve treba rješavati za stolom. Strpljivo i mudro, a ne svađom. To je najjednostavnije uraditi. Dakle, mnogo zavisi od domaćih političara. Presudni su oni. A onda i od stranaca’’, upozorio je. On se osvrnuo i na mogućnost “povijesnog sporazuma između Bošnjaka i Srba” o kojem se svojedobno govorilo kao uvjetu za mir na ovim prostorima. Radmanović o tome kaže: “Svaki dogovor između dva naroda, ako nije uperen protiv trećeg, je dobrodošao. Mi smo ovdje, na ovim prostorima Balkana, upućeni jedni na druge. Bez obzira tko pripada kojem narodu i kojoj vjeri. To namjerno govorim, narodima i vjerama. Tko god napravi bilo kakav sporazum među narodima, ako nije uperen protiv trećeg dobro je došao. Sada nismo pravili te neke velike sporazume, sveobuhvatne, ali između zemalja na Balkanu imate niz sporazuma koji i poboljšavaju te odnose. Ne znam bi li bolje bilo i krupnije ako bi pravili neke nacionalne sporazume. Ne mogu odgovoriti na to pitanje”, rekao je Radmanović. Komentirajući mogućnost događanja izbora 2014. godine jer su dužnosnici EU poručili da ih neće priznati ako ne bude provedena presuda u slučaju “Sejdić - Finci”, Radmanović ističe kako to nije dobro. Podsjeća da je BiH dostigla najveću demokratsku razinu na izborima. Prema njemu, takvi izbori moraju biti prihvaćeni, a poruka Vijeća Europe (VE) o neprihvaćanju izbora je loša. “Izbori se moraju održati 2014. godine. Jer svako drugo rješenje bi napravilo većih problema u BiH”, njegov je stav. Tvrdi da treća, hrvatska federalna jedinica u BiH nije realna. Ali, jeste, kako tvrdi, realno da “pomognemo da se Hrvati osjećaju ravnopravnim”.
“To je smjer u kojem trebamo ići. Moramo mi sebi priznati, Bošnjaci i Srbi, da uvjetno rečeno kao konstitutivni narodi imamo više prava nego Hrvati. To je točno. Moraju Bošnjaci i Srbi reći da moraju završiti tu priču s Hrvatima, pod pretpostavkom da oni to hoće. Mi smo imali jedan period kada smo mi više govorili o njihovim pravima nego oni. Ali, sada oni žele uraditi nešto što nije moguće u ovom trenutku”, objasnio je Radmanović.
>> Radmanović: Hrvatski narod nije ravnopravan u BiH, ali će to biti
