Najava Radimira Čačića da Vjesnik ide u stečaj samo je početak masovnog otvaranja stečajeva jer, kako je rekao, ista sudbina čeka sve državne tvrtke u velikim dugovima.
Poplava stečajeva
“Svuda ćemo se držati zakona”, rekao je Čačić, a kako zakon kaže da se stečaj mora pokrenuti maksimalno 90 dana od trenutka kada tvrtka više nije u stanju isplaćivati plaće, poreze i druge obveze, poplava stečajeva sasvim je izvjesna. Ali radnici više ne bi trebali biti zadnja rupa na “stečajnoj svirali” jer je Vlada po hitnoj proceduri u Sabor poslala izmjene stečajnog zakona koje će radnicima jamčiti bolju zaštitu.
Dosad je država jamčila isplatu plaća zarađenih u tri mjeseca koji su prethodili stečaju, a odsad će im biti zajamčena isplata još triju plaća (u visini prosječne plaća u RH) bez obzira na to ima li za to novca u stečajnoj masi.
– To radnike i stvarno stavlja u prvi isplatni red – rekao je Čačić i dodao da država više neće tolerirati dosadašnju praksu neotvaranja stečajeva u zakonskom roku.
– Možemo biti pretenciozni i misliti da država funkcionira, ali činjenica je da tvrtke koje zapadnu u probleme ne idu u stečaj nakon zakonom predviđenih 90 dana. Kriva je i država i uprave koje pokušavaju spasiti te tvrtke, ali i, doduše najmanje, radnici koji se nadaju spasu sve dok ne bude prekasno kao u slučaju Dalmacijavina – rekao je Čačić.
Izmjene zakona pozdravio je i sindikalni vođa Ozren Matijašević kojemu je, kaže, dosta dosadašnje prakse.
– Sada će radnici zaista biti u prvom isplatnom redu. Doduše, to su bili i prije, ali samo na papiru. Naime, praksa je pokazala da u najvećem broju slučajeva radnici svoja potraživanja nastala prije stečaja nikad ne naplate iako su po zakonu prvi u redu. Puno lakše i prije radnika namire se razlučni vjerovnici, mahom banke koje na nekretninama tvrtki u stečaju imaju upisana založna prava – objašnjava Matijašević.
Stoga Vladi, koja je ionako već najavila potpuno novi Stečajni zakon, predlaže još radikalnije izmjene – prvo bi se naplatili radnici i država, a tek onda ostali vjerovnici.
Ideje na razmatranju
– I mali i veliki vjerovnici trebaju biti u ravnopravnom položaju. Zašto bi u prednosti bile banke koje daju rizične kredite jer znaju da će se ipak nekako uspjeti naplatiti. Neka preuzmu rizik jer ionako u Hrvatskoj jako dobro zarađuju od kamata – smatra Ozren Matijašević.
Slične ideje, doznajemo, već se i razmatraju u Ministarstvu gospodarstva.
taj čačić je ko i onaj kerum ..sječam se kad sam tražio posao prije 3-4 godine i ko cibone ima neki kerumov dučan ko konzum i došao tamo na razgovor za posao kažu tamo plača ti je 2500 kuna plus da radiš i subotom rekoh hvala doviđenja to mi je bila najmanje ponuđena plača gdje sam negdje tražio posao ..sramota da takvi otvaraju firme po hrvatskoj ,a on će gradit hotele i vozit ferari na mojoj kičmi e nečeš