Ured visokog predstavnika nije tražio da se na zadnjoj sjednici Vijeća
ministara BiH ne donosi odluka o uspostavi radne skupine za popis
državne imovine.
Reagirajući na odluku premijera Nikole Špirića da ovu točku skine s
dnevnog reda sjednice državne vlade pravdajući to određenim zamjerkama
iz OHR-a, zamjenik visokog predstavnika, Raffi Gregorian, ističe kako
su od Špirića jedino tražene tehničke korekcije nacrta te odluke, te da
je to bilo moguće uraditi i prije zasjedanja Vijeća.
Moglo se korigirati
- Odluka koja se pripremama za sjednicu Vijeća obuhvaćala je znatno
manji djelokrug i imovinu, nego što je to predviđeno prvom odlukom o
osnivanju povjerenstva za državnu imovinu i to se moglo korigirati
prije sjednice.
Mi već četiri godine inzistiramo da se napravi popis državne imovine i
od jeseni 2008. sam tri puta slao dopise premijeru Nikoli Špiriću
tražeći da se izradi takav popis, kazao je Gregorian. Bit zamjerki
OHR-a odnosila se na to da je odluka koju je pripremio Špirićev ured
predviđala da se ne popisuje sva imovina, odnosno kategorije koje se
spominju u prvoj odluci iz 2004. godine, već samo ona imovina koja je
pripadala državi kada je stupio na snagu zakon o sukcesiji.
Definicija državne imovine tu je znatno reducirana i da je usvojena
odluka koju je pripremio Špirićev ured, popisom ne bi bila obuhvaćena
imovina koja se nalazi na entitetskoj, županijskoj i općinskoj razini.
Definicija imovine BiH
- Smatram da se korigirana odluka o popisu imovine mogla donijeti na
prošloj sjednici Vijeća ministara, a kada se to već nije dogodilo tada
nadam se da će ju usvojiti na narednoj sjednici.
Popis je trebalo uraditi još prije četiri godine, ali nije.
Za popis su potrebni tjedni, možda i mjeseci i što se više odugovlači s
tim manje su šanse da će taj uvjet, odnosno cilj za tranziciju OHR-a
ispuniti prije zasjedanja PIC-a u ožujku, upozorio je Gregorian.
ODGODA ODLUKE
