Snovi o boljem životu u zapadnoj Europi za desetak tisuća migranata raspršeni su u utorak ujutro kada je grčka policija započela evakuaciju kampa u Idomeniju nedaleko od granice s Makedonijom. Upravo u tome malome mjestu već mjesecima se nalazi mnogo ljudi, mahom iz Sirije, Iraka i Afganistana, koji su se našli u Grčkoj kada je u ožujku Austrija zaustavila tranzit imigranata kroz svoj teritorij do Njemačke. Istoga trenutka granice su potpuno zatvorile Slovenija i Mađarska, koje su do toga dana bila glavno tranzitno čvorište imigrantima na putu prema zapadnoj Europi.
Vrata Balkana
Velik dio imigranata koji su se toga trenutka nalazili u Grčkoj smješten je u izbjegličke kampove diljem zemlje, no desetak tisuća najodlučnijih, onih koji nisu gubili vjeru da će prije ili kasnije nastaviti put prema Njemačkoj nisu se dali smesti i podigli su divlji kamp u Idomeniju, nadohvat makedonske granice, vrebajući priliku da prijeđu u susjednu zemlju.
Makedonska policija shvatila je o čemu se radi pa je podigla dvadesetak kilometara dugu ogradu od bodljikave žice duž najkritičnijih dijelova granice, najavivši da će utvrditi i ostali dio granice s Grčkom. Sada je i Grčka napokon shvatila da je balkanska ruta potpuno zatvorena i da preko Makedonije nema prolaza na zapad.
Gotovo tri mjeseca kamp Idomeni je bio “vrata Balkana” - imigrantska enklava i simbol patnje, s vrlo lošim uvjetima boravka, kamp koji je grčka strana gotovo bezvoljno tolerirala i migrantima lažno obećavala da će uskoro ipak krenuti put Njemačke. Imigranti su nekoliko puta pokušali nasilno prijeći u Makedoniju, no nijednom nisu uspjeli jer bi makedonska policija i vojska na pokušaje proboja odgovarale suzavcem.
Razmještaj po županijama
Vlasti u Ateni napokon su u utorak u zoru odlučile presjeći taj gordijski čvor i evakuirati imigrante u redovne kampove. U zoru su u Idomeni stigle specijalne policijske postrojbe, a potom i autobusi za preseljenje. Udaljeni su novinari, osim ekipe nacionalne televizije, ali udaljen je i grčki humanitarci.
I Hrvatska se obvezala sudjelovati u Europskom programu premještanja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva. Ministarstvo socijalne politike i mladih izradit će plan razmještaja po županijama, i to prema broju stanovnika županije i visini BDP-a. Osobi kojoj je odobrena međunarodna zaštita, ukoliko ne posjeduje prihod, imovinu ili nema obveznika uzdržavanja, priznat će se pravo na smještaj i to u trajanju od najdulje dvije godine. Imat će sva prava iz sustava socijalne skrbi pod istim uvjetima kao i ostali građani koji s prebivalištem U RH. Prva skupina državljana trećih zemalja očekuje se u ljeto 2016. godine, a ukupno ih se treba smjestiti 1613 do kraja 2017. godine.
Oni trebaju shvatiti da su izbjeglice, a takvima treba osigurati smjestaj i hranu dok se ne ostvare uvjeti za povratak (vecina njih da su imali visoko obrazovanje ne bi sada dolaziti,vec prije, a i kada dodje do povratka trebati ce te drzave te ljue). Ako EU pocne sa davanjima azila, pa onda drzavljanstava unistiti ce sebe iznutra, jer vec postoji masa nezaposlenih u EU, a da ne govorimo o razlici u kulturama..