U specijalnoj emisiji Večernji TV razgovarali smo s Ninom Raspudićem.
Hoće li ovim izborima presuditi korona ili će na rezultate izbora više utjecati politizacija koronavirusa?
U Hrvatskoj je nemoguće odvojiti koronu od politizacije koronavirusa. Naročito je danas teško razlučiti kada članovi Stožera govore iz perspektive struke, a kada iz perspektive politike, budući je nekoliko njih na čelnim listama HDZ-a. Jasno sam govorio i pisao, kada je došlo do odluke da se izbori naguraju na početak ljeta, da je ona čudovišna, neozbiljna, neodgovorna i da je izraz HDZ-ove želje da iskoriste popularnost Stožera da bi ostvarili bolji rezultat. Sada se pokazalo da je to bila potpuno neodgovorna odluka. Sada kusaju ono što su sami zakuhali. Imamo tu vrlo čudnu situaciju da već neki kandidati odustaju od kampanje, moj protukandidat Rajko Ostojić u drugoj izbornoj jedinici priopćio je da izlazi iz kampanje jer je njegov suradnik zaražen.
VIDEO: Pogledajte cijeli razgovor Nina Raspudića za Večernji TV
Imamo po meni, loš primjer javnosti premijera Plenkovića koji je sada, već s dvoje pozitivnih ljudi, imao fizički kontakt, sa Đokovićem i Ivaniševićem, a ne želi u samoizolaciju. Kako ćemo onda mi obični građani vjerovati Stožeru i onome što nalažu ako se premijer Plenkovć ne pridržava uputa? Korona, naravno, stvara strah kod ljudi i čak ako se ne postrože mjere za izbore, izlaznost će izvjesno biti manja, a samim time upitna je njihova i legalnost i legitimnost.
Zbog toga, a prateći izborni zakon, nitko neće snositi nikakvu odgovornost?
Zakonsku neće, ali mislim da je naša javnost dovoljno zrela da će oni snositi političku odgovornost. Poznato je da HDZ-u, SDP-u, IDS-u, dakle toj vladajućoj oligarhiji, odgovara što manja izlaznost birača. Na prošlim parlamentarnim izborima izašlo je samo 52 posto građana, isto je tako javnosti poznato kako se HDZ i SDP vrlo lako slože i zajedno djeluju, kada žele spriječiti veću parcipaciju građana na izborima, primjerce kako su se zajedno protivili uvođenju e - glasanja ili dopisnog glasanja, što bi u ovoj situaciji bilo vrlo dragocjeno, pogotovo dopisno glasovanje koje bi bilo vrlo lako organizirati za ljude u samoizolaciji ili starije građane koji se boje izložiti potencijalnom virusu na biralištima. No, oni to nisu željeli jer njima odgovara niža izlaznost, naime njihove klijantele koje zapošljavaju od općina, županija i javnih poduzeća će svakako izaći na izbore. Dakle manja izlaznost, veći udio njihovih klijantela, ali upravo zato apeliram na građane da se ne daju manipulirati na ovaj način, da poštujući sve mjere zašite i samozaštite izađu na izbore i iskoriste svoje demokratsko pravo.
Koliko će se na izborni rezultat i u čiju korist odraziti činjenica da Hrvati u BIH moraju u dvotjednu izolaciju prijeđu li granice Hrvatske, ali se ista odluka ne odnosi na Austrijance, Nijemce...?
To sigurno neće biti plus za Plenkovića i HDZ, jer način na koji vrijeđaju Hrvate u Bosni i Hercegovini i hrvatske državljane u drugoj državi jer nema nikakvog razloga, ako pogledamo broj zaraženih, da hrvatski državljani iz BIH moraju u dvotjednu izolaciju, a da ne moraju ljudi koji dolaze iz Njemačke i Italije gdje je puno više zaraženih prošlih dana. To je samo još jedan u nizu gafova HDZ-a.
Prema posljednjim anketama upravo u drugoj izbornoj jedini prevlast ima SDP, zatim HDZ, pa Domovinski pokret. Vi po njima stojite jednako kao i Bandićeva stranka, vrijeđa li vas to?
To me ni ne brine ni vrijeđa, to me zabavlja. Još kao kolumnist i analitičar pisao sam i govorio da su te ankete smijurija. Riječ je o notornom Aganu Begiću i njegovoj agenciji koja će naručitelju uvijek isporučiti anketu koja ide u njegovu korist na samoj margini statističke pogreške. Naša interna istraživanja govore da mi u drugoj izbornoj jedinici imamo dva sigurna mandata i da rastemo prema trećem tako da nemam nikakve brige. Po ovim anketama bi i Ivo Josipović odradio dva mandata kao predsjednik Republike.
I na posljednjim izborima Most je u drugoj izbornoj jedinici dobio dva mandata. Je li to Mostov doseg za tu izbornu jedinicu ili ste planirali i kalkulirali više?
U ovoj situaciji naguranih izbora na ovakav način, ja sam doista nedavno prelomio i odlučo ući u igru kao neovisan kandidat, dakle to je lista koju sam sam sastavljao, ljudi koji su neovisni koji nisu bili u politici i dobro smo pokrili teren.Zanimljivo mi je kako mediji, ili su neprofesionalni pa ne rade dobro posao i ne istražuju ili lažu, u jednom dnevnom listu sam čitao reportažu iz druge izborne jedinice, pa hodaju po Sesvetama, a Sesveaćni im se žale da svi dođu sada, da ih nema na listama. Pa na mojoj listi je šest ljudi iz Sesveta. Imamo ljudi iz Koprivnice, Bjelovara, Križevaca, Sesveta, Dubrave dakle nastojali smo dobro pokriti teren.Nije tu bilo prostora kalkulacije, ja sam doista u tom trenutku, kada sam shvatio da će oni nagurati izbore, da će povući taj prljavi i neodgovorni potez na početak ljeta,prelomio i odlučio ući u igru, a u internom dogovoru i raspodjeli to je bila druga izborna jedinica.
Što Milan Bandić kaže na vaših šestero Sesvećana na listi?
Ne znam što Milan Bandić kaže, on se meni čini kao zvijezda padalica koja samo što nije tresnula o zemlju. Baš neki dan smo bili u Sesvetama, imali smo svoj štand i djelili kavu jer kava bistri um i promatrao sam Bandićev štand kako dijeli nekakve kobasice sumnjive kvalitete građanima i bilo mi je žao što nisam ponio par stotina gastala da ljudima dam nakon te njegove kobasice da bar nemaju želučane probleme. Bilo mi je zabavno vidjeti i štand HDZ-a na kojem je bio i Ante Deur legenda Domovinskog rata, međutim HDZ-ovce sam pitao zašto gospodina Pupovca nisu doveli na štand, gospođu Divjak, gospodina Sauchu, da to vide, svi moji ljudi su samnom, ne možete vi ljudima pokazivati Antu Deura, a sutra na vlast instalirati Pupovca i druge. Tako da veselo je u Sesvetamo bilo.
Most traži izmjene zakona o referendumu - to je zapravo uvijet za potencijalnu koaliciju?
I sam sam surađivao na izradi programa s Mostom, to je ozbiljan program gdje smo kao jednu od važnih stvari istaknuli demokratski deficit. Demokratski deficit je goruće pitanje i globalno i Europske unije i Hrvatske. Radi se o tome da sve više odluka o našim životima donose ljudi i tijela koje nitko nije izabrao izravno i koji nikome ne odgovaraju .Referendum, narod i ustav to kažu, je nositelj suvereniteta i on proizlazi iz naroda i pripada narodu. U zrelim demokracijama zakon o referendumu služi tome da referendum omogući da ga uredi, a u Hrvatskoj je postavljen tako da onemogući referendum. Dakle nigdje u Europi mi nemamo taj apsurdno visoki prag od 10 posto potpisa unutar samo dva tjedna prikupiti da bi se mogao raspisati referendum. Ako se to i uspije tu će vam se naći neki Lovre Kušćević ili Josipa Rimac koji će kao prebrojavati potpise pa tu nešto otkriti ili zamračiti, a na koncu imamo i tu zadnju istancu obrane vladajuće oligarhije- Ustavni sud kojeg pune i HDZ i SDP, a koji će pitanje možda proglasiti neustavnim.
Dakle vidimo na koji se sve to način onemogućuje. Smatram da bi prijedlog refernduma o provedbi izbornog zakona bio dobar i da bi demokracija u Hvatskoj prodisala, zahvaljujući prije svega preferencijalnim glasovima kojima bi se ojačala veza između građana i onoga koji ih predstavlja u Saboru, a oslabio utjecaj partijskih šefova koji iskroje liste i onda vi dobijete gotov paket. Isto tako uvjeren sam da bi se smanjio fenomen žetončića, kao što smo vidjeli u Sabor, jednostavno zato jer bi odgovornost bila, prema građanima, veća. Vrlo jasno smo rekli da je prvi naš korak za sjesti s bilo kime za stol i razgovarati o većini, da se raspiše referendum o promjeni izbornog zakona, točnije da se građanima da mogućnost da se izjasne kakav izborni zakon žele.
Most kao svoje prioritete ističe i izradu gospodarske strategije. Hrvatska je prepuna strategija, Koje su to konkretne mjere kojima se planiraju privući strane investicije?
Stvar nije toliko komplicirana. Meni su smiješni SDP-ovi i HDZ-ovi gospodarski programi koji građanima istovremeno obećavaju odmah povećanje plaća ili mirovina a smanjivanje poreza. Pa otkud, kako? To je ponižavanje inteligencije birača. Mi smo kao osnovni problem koji prijeći gospodarski razvoj detektirali korupciju i klijentelizam. Ako postavimo pitanje zašto strane multinacionalne kompanije ulažu u Poljsku i tamo otvaraju tvornice i radna mjesta ili Slovačku, a ne otvaraju u Hrvatskoj, odgovor je vrlo jednosavan - razlog je korupcija, poslovna i pravna nesigurnost. Uzmite samo aferu vjetroelektrane, koja je pokazala koliko je ta koruptivna mreža prodrla kroz sve institucije i kroz ministarstva, javna poduzeća, općine i agencije. Vi u Hrvatskoj ne možete raditi nikakav ozbiljniji posao, ako nemate političku zaštitu jer vas svatko može reketariti ili ucijeniti.
Tada je jasno zašto strani kapital, uključujući kapital naših iseljenika ne investira u Hrvatsku. Mi smo također detektirali kao vitalan i važan dio gospodarstva male i srednje poduzetnike. 54 posto radnih mjesta u realnom sektoru otvaraju mikro i mali poduzetnici, u Europskoj uniji je to čak 85 posto. Tim ljudima mi želimo pomoći, da lakše posluju, pa i onima koji se dvoume da li otvoriti firmu da u to uđu, a ono što im je potrebno je pojednostavljivanje okvira poslovanja, kao i poslovna, pravna i porezna sigurnost. Ne možete očekivati da oni plaćaju PDV kad izdaju račun, nego bi bilo korektno da plaćaju PDV kad naplate račun. Ili rad inspekcija. Kod nas inspektori s jedne strane ne viDe slona nepravilnosti u prostoriji za one koji su im podobni, a nekom drugom će traŽiti bilo kakvu dlaku u jajetu da ga zatvore. Dakle potrebno je stvoriti jednu potpuno drugačiju poslovnu klimu. Bez toga nema rasta BDP-a i nema razvoja. Da bi se to promijenilo potrebno je suzbiti kriminal i korupciju, a tu onda dolazimo ponovno do pitanja pravosuđa.
Stavimo to u realan kontekst - u brojnim javnim tvrtkama i pouzećima čak i najniže funkcije popunjene su vezama. Kako upravo to mijenjati?
Rekao bih ne samo javna poduzeća. Mi u Hrvatskoj imamo čitav jedan, tobože realan sektor, ali ja ga zovem kripto javni sektor koji posluje isključivo sa državom i koji privilegirano dobivaju poslove. To treba riješavati pravosuđe, dakle počevši od državnog odvjetništva. Ono za što ćemo se zalagati jest da se formira saborski odbor koji će odmah napraviti jednu detaljnu analizu i ocjenu rada državnih odvjetnika, jer smo tu imali stravične slučajeve od Bajića i Cvitana koji referiraju o istragama koje vode i pokazju povjerljive dokumene. Pazite u bilo kojoj ozbiljnoj zemlji za to se ide u zatvor.
Ali onda se ništa ne dogodi samo se zarotiraju pa onda njihov zamjenik Jelinić postane glavni državni odvjetnik pa se njemu otkrije ova smiješno žalosna afera neke pseudomasonske lože koja čak nije ni prava. To su sve stvari koje su za komediju da nisu žalosne i tragične. Smatramo da bi se državnog odvjetnika trebalo birati s dvije trećine u Saboru, da nije dovoljna natpolovična većina i da bi trebalo napraviti ozbiljnu analizu rada prethodnih državnih odvjenika. Što se tiče pravosuđa problemi su što procesi u Hrvatskoj traju u prosjeku duplo duže nego u ostalim europskim zemljama, a nije da imamo manjak sudaca. Isto tako smatramo da kandidati za sudce u istim tim razgovorima moraju biti audio-vizulano snimani i da to mora biti dostupno javnosti.
Uvođenje Eura - da ili ne?
Ajmo to nazvati ovako - ukidanje kune. Da li mi želimo ukinuti kunu, da li želimo ostati bez svoje nacionalne valute. Bio bih tu oprezan, za to treba pitati ekonomske i financijske sručnjake, provesti stručnu političku raspravu, a ne se povoditi se za ovim jeftinim europskim mitovima po kojima će med i mlijeko sutra poteći nakon što ostanemo bez svoje valute.
Zalažete se za ukidanje članarina komorama i turističkim zajednicama?
Cilj je olakšati ljudima, nismo to izmislili iz glave. Razgovaramo s ljudima, s malim poduzetnicima o njihovim problemima. Oni sami kažu, plaćaju članarine komorama i pitaju se što dobiju zauzvrat. Ništa. To su dakle nekakva paratijela za koja nije jasno što koriste onima koji su obvezni izdvajati novac za njih.
Znači ukidali biste turističke zajednice - dovoljno je samo Ministarstvo turizma?
Mislim da jest, ako će raditi na pravi način.
Što je s prodajom zemljišta strancima - moratorij je na prodaju no dovoljno je da stranac otvori tvrtku u Hrvatskoj i na taj način ima pravo kupiti zemlju?
Uvijek se mogu naći zaobilazni putevi, ali uvijek se mogu naći i načini da se sprijeće ti zaobilazni putevi. Mi smo ulaskom u EU pristali na zajedničko trežište, ali to ne znači da smo izgubili sve mehanizme zaštite naših pa i ekonomsko poljoprivrednih interesa. Potrebno je samo gledati što čine druge zemlje, primjerice Poljska i Mađarska. Dakle nisam nužno za zatvaranje one ekonomije kakve su bile zatvorene potpuno nacionalne, prije Europske unije, ali mi Europsku uniju ne vidimo kao cilj nego kao sredstvo da bi ljudi u Hrvatskoj živjeli bolje. Dakle u tom smislu, oko poljoprivrednog zemljišta primarno tu treba vidjeti koji je naš cilj i što je za nas najbolje.
Obećajete povećanje roditeljskih naknada za 50 posto- točnije punu plaću roditeljima u prvoj godini djetetova života. Odakle novac?
Mi se zalažemo za smanjenje javne uprave, konkretno smatramo kao najzorniji primjer da bi trebalo doći do ukidanja županija -to nije moguće preko noći, nego da se ovlasti županija mogu postepeno prenjei na jake općine i polako prijeći na državnu vlast. Dakle mi imamo previše političara previše javnih funkcionera koje plaćamo. Sva ta sredstva trebamo usmjeriti na druge strane- ono što je najvažnije u Hrvatskoj je demografsko pitanje.
Dakle predviđamo čitav niz drugih mjera, recimo da se umjesto porezne olakšice, daje fiksni iznos za dijete jer ovim sustavom poreznih olakšica su prvilegirani ljudi koji imaju viša primanja i ona na kraju za dijete dobiju više od onih koji imaju manja primanja, što je po meni nepravedno jer potrebe djeteta su iste. Dakle demografija i potpora roditeljima, prije svega majkama, ali na način da im se omogući fleksibilno, da one mogu izabrati modele ako se žele uz roditeljstvo odlučiti za karijeru da imaju i tu mogućnost kombiniranja jednog i drugog - to je za nas važno i ključno pitanje.
Je li Hrvatska po vašem mišljenu krenula s reformom obrazovanja ili mi taj proces nismo ni započeli?
To je veliko, teško i bolno pitanje. Puno se mistificiralo oko reforme na kraju smo imali bizarnu situaciju gdje u najsramotnijoj političkoj trgovini u povijesti, HDZ HNS-u strančici s jedan posto potpore dao Ministarstvo obrazovanja kao Smokvin list. Vidjeli smo na kraju da se jedna važna stvar, dugoročno najvažnija, kao što je reforma obrazovanja, svela na nekakve mitove o informatici, jeftinim kineskim tabletima u vijeme kad jedna Francuska miće tablete iz škola. Mi smo uvijek korak iza.
No, ne bih to sve odbacio jer bilo je u pojedinim segmentima ljudi koji su kvalitetno odradili dio posla. dakle kad dobijemo pravu ministricu ili ministra obrazovanja, sa pravim politički legitimitetom prvo je potrebno napraviti analizu onoga do sada - ono što je dobro pokušati očuvati i ono što je loše ispraviti i napraviti na bolji način. Isto tako potrebno je promijeniti prioritete, neće nikad kurikuli riješiti stvar. Najprije moramo vidjeti u kakvim materijalnim uvjetima rade naši nastavnici i uče naša djeca, kao što treba i adekvatno nagraditi posao učitelja i vratiti im legitimitet i učiniti da taj posao postane atraktivan za najbolje studente.
Ostatak razgovora pogledajte u videu.
Gosp. Rasprdic siri neodoljivi vonj gdje god se pojavi. Takve su mu i kolumne i članci bili. Covjek ne moze bez smrdljivih nebuloza. Valjda se navukao.