“Fašistu!”, “Vrati se u Tel Aviv!”, “Palestina!”, “Vrati se u Izrael!” vikali su najradikalniji pripadnici “Žutih prsluka” kada su vidjeli filozofa i Židova Alaina Finkielkrauta u subotu tijekom prosvjeda. Jedan od predvodnika napada identificiran je kao radikalni islamist. Već u utorak jedno je židovsko groblje na istoku zemlje devastirano kukastim križevima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i gotovo cijela javnost, prepoznao je da je vrag odnio šalu u zemlji s najvećim brojem Židova u Europi. Osude antisemitizma pljušte s najviših razina vlasti. No u predgrađima, među “Žutim prslucima” i unutar radikalnih zajednica mržnju prema Židovima bit će vrlo teško iskorijeniti.
Ukorijenjeno u Francuskoj
Ovih je nekoliko antisemitskih napada vratilo pitanje odnosa prema antisemitizmu u žižu javnosti u Francuskoj, no fenomen nije nov. Prošle je godine broj antisemitskih napada rastao čak 74 posto u odnosu na 2017. godinu: 541 prema 311.
Iako Židova u Francuskoj ima tek 550 tisuća, oko 1 posto stanovništva, u čak 40 posto svih religijski motiviranih napada 2017. oni su bili žrtve. Vlada je 2011. prestala klasificirati počinitelje po etničkoj ili religijskoj pripadnosti, no do te godine najčešći su počinitelji bili muslimani. Ovotjedno oskvrnuće židovskog groblje kukastim križevima pokazuje da se protiv manjinske skupine bore i radikalni desničari.
– Antisemitizam je ukorijenjen u francuskom društvu. Mislim da nije povezan samo s jednom skupinom – rekao je premijer Édouard Philippe.
No nisu samo političari izrazili nezadovoljstvo. Oko 20 tisuća Francuza okupilo se u Parizu, skup su podržale brojne političke stranke i sindikati, a došao je i sam Philippe. Slogan prosvjeda protiv antisemitizma bio je “Dosta je”, a prisustvovali su i bivši predsjednici François Hollande i Nicolas Sarkozy.
– Bojim se za budućnost Židova. Nije lako biti pripadnik te skupine danas – riječi prosvjednice Joelle Malachane prenosi New York Times.
– Zabrinuta sam zbog “Žutih prsluka”. Vratili su neke od starih tema koje su itekako opasne. Francuzi moraju izaći na ulicu i pokazati neslaganje s time – rekla je druga prosvjednica Elina Compagnon. Zabrinutost zbog nekih postupaka “Žutih prsluka”, posebno nasilja, devastacije i antisemitizma, sve je prisutnija u francuskoj javnosti, a mrlja na imidžu tog pokreta zasigurno će ići na ruku Macronu protiv kojega je on usmjeren.
Organizatori prosvjeda “Dosta je bilo” nisu pozvali Marine Le Pen, čelnicu Nacionalnog okupljanja, najdesnije stranke francuske politike. No i ona sama izjašnjava se protiv antisemitizma.
Macronove mjere
U srijedu je Macron na godišnjem okupljanju židovskih zajednica rekao da je antisemitizam u Francuskoj i drugim zapadnim zemljama došao do najviše razine od Drugog svjetskog rata. Također je obećao da će se vlada angažirati na ukidanju tri ekstremno-desničarske organizacije koje promoviraju diskriminaciju.
Uz to je francuski predsjednik dodao da će i anticionizam, nepriznavanje prava Izraelu da postoji, definirati kao formu antisemitizma.
– Anticionizam je jedna od modernih formi antisemitizma – rekao je Macron u srijedu. Obećao je da će parlament donijeti zakon o suzbijanju mržnje na internetu.
Europski se izbori bliže, a podjela na “progresivce” i “populiste” koji su raspoređeni u nekoliko političkih stranaka mogla bi povećati tenzije u francuskoj političkoj areni.
>> Prosvjed 'žutih prsluka' u Parizu
u francuskoj nije lako biti bijelac i krscanin..