Oko 200 kilometara trebala bi biti duga ograda koju Finska planira postaviti na granici s Rusijom. Već se siječe zelenilo duž sjeverne granice, gdje će se položiti tri metra visoka ograda s bodljikavom žicom, slična onoj koju su Mađari i Slovenci postavili na granici s Hrvatskom nakon izbjegličkog vala 2015. godine. I nije Finska jedina koja se odlučila na takav potez u strahu od ilegalnih migranata. Slično razmišlja još nekoliko država, poput Latvije i Poljske.
Neke analitičare to podsjeća na željeznu zavjesu dugu nekoliko tisuća kilometara koja je dijelila komunistički istok i kapitalistički zapad za vrijeme hladnog rata. Željezna zavjesa prolazila je duž granica DDR-a, Čehoslovačke, Mađarske, Bugarske, Zapadne Njemačke, Austrije, Grčke i Turske, a taj se termin prestao koristiti nakon pada Berlinskog zida.
– Nova ograda mogla bi se promatrati kao "zavjesa od bodljikave žice" – rekao je Klaus Dodds, profesor geopolitike na sveučilištu Royal Holloway u Londonu, za The Washington Post. O ogradi se govorilo i prije ruske invazije, vezano uz Bjelorusiju, no planovi su se ubrzali nakon napada na Ukrajinu zbog straha da bi i Rusija mogla pokušati iskoristiti ilegalne granične prelaske kako bi destabilizirala EU koja je prihvatila milijune ukrajinskih izbjeglica.
– Prema procjeni finske granične straže, promijenjeno sigurnosno okruženje učinilo je nužnom izgradnju zapreke duž dijela istočne granice – izjavio je Ismo Kurki, voditelj projekta za zapreku za istočnu granicu. Finska dijeli s Rusijom oko 1340 kilometara granice, no ogradit će se samo dio za koji se procjenjuje da je najkritičniji, oko 15 posto. Plan je da se postavljanje ograde dovrši do 2026. godine, a sve će stajati oko 404 milijuna dolara. Finska je, piše The Washington Post, još u rujnu najavila ograničenja ulaska ruskih državljana u zemlju nakon što je Kremlj najavio "djelomičnu vojnu mobilizaciju".
Galerija: Ukrajinski vojnici na crti obrane kod grada Horlivka
Poljska, Latvija, Litva i Estonija optužile su 2021. bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka za namjerno slanje migranata preko istočne granice EU u sklopu “hibridnog rata” u znak odmazde zbog sankcija Europske unije protiv njegova režima. Pojavili su se dokazi da bjeloruski granični policajci pomažu migrantima da prijeđu granicu i uđu u Poljsku. Latvija je te godine objavila da gradi ogradu duž bjeloruske granice, a i Litva je uložila 150 milijuna eura u postavljanje 500 kilometara ograde s Bjelorusijom, a Estonija duž ruske granice.
To čini i Poljska. Podići ćemo ogradu od žilet-žice na svojoj granici s ruskim Kalinjingradom, rekao je poljski ministar obrane. Berlinski zid je 1989. godine srušen, a sada, tri desetljeća kasnije, tvrde granice ponovno se pojavljuju, ovaj put protiv ratoborne Rusije i njezina saveznika Bjelorusije, rekao je prof. Dodds. Europa se učvršćuje.
Šteta što nemamo hrvatsku vlast te finski sistem ograđivanja primjenimo prema ruskim saveznicima u komšiluku.