Iako konkurencija na TV tržištu postoji već godinama, izgleda da će se pravi rat triju velikih televizija – HTV-a, RTL-a i Nove TV – dogoditi upravo ove godine. Da budemo posve jasni, on je već počeo. Iskre sitnijih sukoba frcale su i dosad sa svih strana, no ništa se od toga nije pretvaralo u alarmantan plamen. A iskrilo je uglavnom iz RTL-ova tabora. U njemu su stalno “grintali” tvrdeći da javnoj televiziji treba smanjiti zakonom dopuštenih devet minuta reklama u svakom satu emitiranja, smatrajući da je to previše u odnosu na komercijalne televizije kojima je dopušteno 12 propagandnih minuta.

Posebno je RTL tu igrao na kartu izdašne RTV pretplate koju ubire samo HTV, što, smatraju “komercijalci”, jedne stavlja u povlašten, a druge u podređen položaj. Na to su se dodatno taložile i orkestrirane optužbe RTL-a i Nove TV da HTV sve više i više postaje komercijalna televizija te tako višestruko ulazi na njihov teren. Ipak, sve su to bile samo čarke koje nisu izazivale teže verbalne okršaje.

Prije nešto manje od mjesec dana stanje se promijenilo. Nedavna najava HTV-a da će ove godine pokrenuti dva nova digitalna kanala (informativni i zabavno-sportski) na RTL-u je uzrokovala ključanje krvi. Slijedio je oštar potez. RTL je pokrenuo tužbu protiv HTV-a navodeći da su i sadašnje emitiranje satelitskog HRT Plusa i namjere pokretanja dvaju novih digitalnih kanala – protuzakoniti potezi. Od mjerodavnih je državnih institucija zatraženo da spriječe sve te nakane kojima bi bila ugrožena sudbina prisavskih protivnika.

Očekivano, prozvani nisu podvili rep, već su uz opetovanu tvrdnju da uvijek posluju zakonito, izazivača najprije ugrizli tamo gdje je najslabiji – u program. Uostalom, to da RTL doista ima loš program vide ne samo oni na HTV-u nego i svi koji gledaju televiziju. Ali, nije to bilo sve. Zagrizao je HTV još jače. I on je pozvao mjerodavne institucije u akciju – da provjere i do u detalja utvrde ispunjava li RTL odredbe koncesijskog ugovora na temelju kojeg u Hrvatskoj i emitira program. Priznajemo, bilo bi zanimljivo vidjeti rezultate te provjere.

Dok se čeka da se prozvane institucije pokrenu, ako se uopće pokrenu, RTL i dalje ne miruje. Čim su iscurili posljednji sati 2007., svim je medijima odaslao podatke o uspješnim prošlogodišnjim rezultatima. Ma što uspješnim?! Iz tog bi se dopisa punog samohvale dalo zaključiti da je RTL – što programom, što zaradom – pomeo sve ispred sebe. Em su najgledaniji u cjelodnevnom emitiranju, em su najgledaniji i u prime-timeu... Zapravo, ispada da su svi oni između 18 i 49 godina ludi za RTL-om. A predsjednik uprave RTL-a Christoph Mainusch hitro je ponudio odgovor za takvo njihovo ponašanje.



Pad gledanosti u 2007.
– RTL Televizija uspjela je lani ponuditi ne samo najbolji zabavni nego i informativni program – rekao je Mainusch i, što bi se u nas reklo, ostao živ. Jer dok su se podaci o gledanosti pokazali točnima (što kod mnogih ipak izaziva čuđenje) Mainuschove su riječi čisto obmanjivanje. Tako je to očito doživio i HTV jer odmah je slijedio odgovor. U početku nešto umjereniji (kazaše da su, uzimajući u obzir cijelu gledateljsku populaciju, najgledaniji – oni), a samo koji dan potom slijedilo je pravo riganje vatre.

Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić održao je Mainuschu lekciju. Poručio mu je da počinje rat, da otkupljenu i skupo plaćenu seriju “Urota” RTL neće smjeti prikazati jer glavna glumica u njoj glumi novinarku HTV-a te da, ako želi pametovati u ovoj zemlji, najprije – nauči hrvatski. Opaaa! Bio je to doista neočekivan i efektan Sutlićev izljev bijesa. On ga je istina, nešto kasnije, malo omekšao u stilu: “Predomislili smo se. Neka se 'Urota’ vrti na RTL-u. Bit će nam to izravna i besplatna reklama na ekranu konkurencije.”

U cijeloj toj priči podalje od zagrijanih cijevi RTL-ove i HTV-ove artiljerije držala se Nova TV. Čini ona to i inače. Dok se ostali ranjavaju međusobno, a HTV istovremeno prolazi i unutarprisavske mini revolucije te brojne afere, Nova marljivo radi. Pa kad se napokon i nju potegnulo za jezik, imala je što reći. Dok su HTV i RTL u prošloj godini doživjeli pad gledanosti, samo je Nova TV ostvarila pozitivan pomak, i to za 20 posto.

No kako HTV prkosno izaziva da će njihov digitalni dvojac startati vjerojatno u rujnu (dapače, da im tehničke mogućnosti dopuštaju, krenuli bi oni već sad jer sve je spremno) te je svim tim ratnim pokličima uzrok – novac, trima smo stranama postavili nekoliko pitanja. Kod HTV-a nas je zanimalo: kako će se financirati proizvodnja programa na satelitskim kanalima, hoće li komercijalna uloga nadjačati javnu, hoće li zbog povećanja prostora za reklame sniziti cijenu oglašavanja...

Ponovivši da je plan o pokretanju novih programa posve u skladu sa Zakonom o HRT-u – jer u njemu stoji: “HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i TV programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita” – glasnogovornik HRT-a Ju00E1nos Ru00F6mer (a njegove je riječi potvrdio i predsjednik Vijeća za elektroničke medije Denis Peričić) kazao je i to da će ti novi programi također biti u javnom interesu.

– Kao i postojeća dva programa, i novi će programi imati isti način financiranja. Može se reći da će hrvatski građani od HRT-a za istu cijenu dobiti dodatna dva specijalizirana programa. Što se cijena oglašavanja tiče, HRT-ovu buduću poslovnu strategiju ne mogu javno iznositi. Općenito govoreći, posve je jasno da budućnost, u kojoj se u Hrvatskoj očekuju čak 32 TV programa (od kojih velika većina komercijalnih), umnožava broj konkurenata na tržištu, a još je rano reći kakve će to točno posljedice imati u marketinškom svijetu – izjavio je Ru00F6mer.

– Nastojimo imati korektne odnose s drugima. Pogotovo mogu istaknuti korektan odnos s Novom TV, a eventualne nesuglasice želimo rješavati na za to predviđenim mjestima – napomenuo je još.
Na Novoj TV pak zatražili smo odgovore na ova pitanja: hoće li se pridružiti RTL-ovoj tužbi protiv HTV-a, planira li i ona pokrenuti vlastite nove digitalne kanale i hoće li HTV-ovo “proširenje” ugroziti njenu marketinšku poziciju.

– Prema pravilima CME-a (vlasnika Nove TV) poslovne poteze i planove ne možemo javno komentirati, pa tako ni one vezane uz pokretanje nekih novih TV kanala. Možemo samo ponoviti stav Nove TV da javna televizija koju financiraju građani RH prema njima ima jasne obaveze. U njih nikako ne spada natjecanje s komercijalnim televizijama u proizvodnji i emitiranju izričito komercijalnih sadržaja kao što su sapunice, hollywoodski blockbusteri i komercijalni sportski događaji ni na sadašnjim ni na novim kanalima – uzvratila je glasnogovornica Nove TV Diana Tušek iskoristivši priliku i da borbeno završi ovim riječima: – Polako, ali sigurno ostvarujemo svoju najavu od prije tri godine da nam je ambicija biti vodeća komercijalna televizija u Hrvatskoj usprkos svoj konkurenciji.



Dodatni TV kanali
Na kraju, nekoliko smo upita usmjerili i na adresu RTL-a: kane li poduzimati neke još drastičnije mjere protiv HTV-a, boje li se pada gledanosti i zarade od reklama, je li točno da je RTL 2007. opet završio u minusu (nakon što je 2006. prvi put uspio pozitivno poslovati), što kažu na HTV-ovu primjedbu da bi im bilo bolje da se, umjesto njima, bave osmišljavanjem boljeg programa te namjeravaju li i oni zaposjesti koji digitalni kanal?

– Naš je jedini zahtjev da HTV-ovi planovi budu zakoniti. Struktura i sadržaj dodatnih kanala moraju biti u skladu s javnom ulogom, što znači da bi novi kanali trebali biti nekomercijalni i tematski. A dogovorom Hrvatske i EU jasno je zabranjeno da se ti kanali financiraju novcem od pretplate. Usto, u procesu digitalizacije teoretski je moguće na nacionalnoj razini emitirati 32 kanala putem zemaljskog signala.

Kako danas samo četiri programa imaju nacionalnu distribuciju, logično je da se udjeli u gledanosti četiriju TV kanala smanje razmjerno povećanju emitiranja dodatnih kanala. Kad bi se HRT-u dopustilo pokretanje novih komercijalnih kanala, u tom bi slučaju RTL-u i Novoj TV također trebalo pružiti mogućnost pokretanja dodatnih kanala – otkrio je svoje namjere Mainusch. Nakon tvrdnje da je RTL lani ostvario bolje rezultate nego 2006., odnosno da je RTL opet poslovao s dobitkom, rječnik mu je postao nešto oštriji.

– HRT-u i zakonodavnim tijelima savjetujemo provođenje načela EU te zabranu oglašavanja na javnoj televiziji. To bi pridonijelo da HRT ne komercijalizira svoj program s ciljem natjecanja na oglašivačkom tržištu, nego da slijedi javnu ulogu i gledateljima nudi program za koji oni putem pretplate svake godine plaćaju više od 800 milijuna kuna. A komercijalne televizije bile bi u mogućnosti ulagati u razvoj i visokokvalitetan program. Siguran sam da je to jedina mogućnost kvalitetnog razvoja i uvjeren sam da će se ona dogoditi i zaživjeti, samo je pitanja kad – zaključio je Mainusch prijetećim tonom.

Video sadržaj

159

IZVRNUTE POVIJESNE ČINJENICE

Dar veleposlanicima u NATO-u: Mađari u Bruxellesu dijelili atlas, evo na što je sveo Hrvatsku

6

AKO DO NJIH DOĐE...

Putin je odlučio u kojoj zemlji želi održati mirovne pregovore? Rijetko tko bi pogodio o kojoj europskoj državi je riječ

DRUGU GODINU ZAREDOM

FOTO 'Kafanska večer' napunila zagrebačku Arenu ljubiteljima folka, pogledajte atmosferu na koncertu

Nova metoda

Jednostavno je i sigurno za korištenje, no većina Hrvata je još uvijek skeptična: 'Više ne nosim klasičan novčanik'

Podcast Pričajmo o novcu

Kako se influencerica snalazi u svijetu financija? Matea Frajsberger otkrila svoje trikove za štednju

Kinezima zatvorili gradilište velike tvornice. Radnici spavali bez madraca, više od 30 ljudi na jedan zahod…