Cijena nafte na svjetskim tržištima dovela je do novog pada vrijednosti dolara i jena prema euru, a korekcije među moćnim svjetskim valutama prenijele su se i na hrvatsko tržište. Na hrvatskom je tržištu, tvrde analitičari, i dalje velika potražnja za devizama, što je dovelo do novog jačanja kune i prema euru i prema dolaru. Euro nije imao manju vrijednost prema kuni još od listopada 2002. godine, pa je njegova jučerašnja vrijednost bila 7,363 kune, po srednjem tečaju HNB. Euro se jučer u mjenjačnicama otkupljivao za 7,30 do 7,32 kune, a prodavao od 7,37 do 7,39 kuna za jedan euro. Dolar se po srednjem tečaju HNB-a spustio na 6,01 kunu, koliko je bio i u veljači ove godine.
Jačanje kune i pad vrijednosti eura najviše pogoduje građanima koji otplaćuju kredite s valutnom klauzulom. Primjerice, osoba kojoj je mjesečna rata kredita 414 eura, 1. lipnja platila je čak 175 kuna manju ratu kredita nego, na primjer, 1. veljače ove godine, kad je u kuna bila najslabija prema euru ove godine.
Hrvatska narodna banka ove je godine već nekoliko puta intervenirala kad se tečaj eura približio granici od 7,4 kune, pa se očekuje da će to učiniti i ovih dana, pogotovu što jačanje kune slabi konkurentnost hrvatske turističke ponude i izvoznica općenito. Središnja banka dosad je plasirala milijardu kuna na tržište putem prodaje deviza, monetarnim projekcijama predviđeno je da će u ovoj godini intervenirati sa 3,5 milijardi kuna, a HNB tolerira oscilacije u tečaju u rasponu od pet posto.
Euro je ojačao prema dolaru nakon rasta cijena nafte na tržištima, čija je cijena jučer na burzi u New Yorku premašila 42 dolara za barel. Poskupljenje sirove nafte potiče ubrzavanje inflacije, koja bi mogla voditi rastu kamatnih stopa u eurozoni. Trenutačno je kamatna stopa ECB-a dva posto, što je najniža razina u bilo kojoj zemlji eurozone u posljednjih šezdesetak godina. Sutra je sastanak Europske središnje banke na kojem će se raspravljati o kamatnim stopama.
LJUBICA GATARIĆ
