Prvi veliki ovosezonski požar buknuo je jučer kod Grebaštice u blizini Šibenika. Rezultat je to, kako navodi glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek, dosta kišnog proljeća. Naime, kišno vrijeme pogodovalo je velikom raslinju, a potom je uslijedilo sušno i vruće razdoblje.
"Posljedica požara u okolici Šibenika je katastrofalna. Nažalost, naši prognoze ukazuju da će ostatak ljeta, a sad se približavamo upravo sredini ljeta, biti topliji od prosjeka, sušniji od prosjeka, što sve ukazuje na to da treba biti oprezan i da su mogućnosti pojava ovakvih šumskih požara veliki", kazala je za Dnevnik HTV-a.
VIDEO Apokaliptične scene dan nakon velikog požara kod Grebaštice
Pojašnjava kako su južna Europa i Sredozemlje izloženi izuzetno toplom zraku sa sjevera Afrike. "Taj zrak prolazi kroz Sredozemlje, skuplja vlagu i nad europskim kopnom, pogotovo nad dizanjem tog zraka nad Alpama, dolazi do ovakvih konvektivnih oluja i velikih vrućina. Svjedoci smo da pogotovo Španjolska, Italija, Grčka ovih dana upozoravaju svoje stanovništvo na temperature od 40°C pa i više. Hrvatska je za sada moramo reći još uvijek blaže prošla od ostatka Sredozemlja, bez obzira što smo bili suočeni i s velikim toplotnim valovima", rekla je.
"Ono što mi sa sigurnošću možemo reći je to da je pred nama predstoji idući tjedan izuzetno toplog vremena. Moramo najaviti temperature u Hrvatskoj također vrlo blizu 40°C, ako ne prelazi možda u Dalmatinskoj Zagori i koji stupanj više, ali približit ćemo se sigurno onim rekordima koji su u Hrvatskoj bilježeni i prije", ističe Ivančan-Picek te vezano uz nestabilno vrijeme dodaje: "Takva vremenska situacija, pri nailasku malo hladnijeg, nestabilnijeg zraka sa sjevera, sjeverozapada, doprinosi nestabilnosti atmosfere, velikim konvektivnim energijama, razvoju velikih olujnih oblaka, što smo bili svjedoci u protekla dva dana, i bojim se da ćemo ovog ljeta doživljavati još pokoji ovakvu epizodu kakvu smo imali u protekla dva dana".
VEZANI ČLANCI:
Navodi kako podaci globalno ukazuju na to da je posljednjih osam godina ujedno bilo i osam najtoplijih godina od kad postoje mjerenja.
"Toplija atmosfera ima mogućnost i prihvata više vodene pare, što znači i veću mogućnost za stvaranje upravo ovakvih konvektivnih oblaka, ogromnih energija na koje čovjek vrlo malo može utjecati bilo kakvim trenutno raspoloživim tehničkim sredstvima da bi spriječio ovakve pojave", istaknula je Ivančan-Picek.
Temperature od 40-tak stupnjeva krajem srpnja u mediteranskim zemljama niti je neuobičajeno, niti je nešto novo...