Kapaciteti u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi premašeni su, malo njih dobiva mogućnost za posvojenje, a proces traje dugo. U Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj ulici, primjerice, maksimalni kapacitet je 60 djece, no trenutno ih ima gotovo 90.
- Već dvije godine popunjenost premašuje naše kapacitete, a nakon tragičnog slučaja u Novoj Gradiški ta situacija se još intenzivirala – umjesto 60 djece, koliki je nama maksimalni kapacitet, trenutačno imamo blizu 90. Dojam je da su se centri puno više aktivirali na terenu i gdje god je rizičan boravak djeteta u vlastitoj obitelji da donose odluku o izdvajanju. Kad su hitne situacije u pitanju mi uvijek primamo djecu, ali sad je zaista situacija da smo maksimalno i izvan svih normi popunjeni - rekla je Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb, u emisiji "Studio 4" HTV-a.
Smatra kako je velik broj izuzimanja djece iz obitelji strah djelatnika iz centara za socijalnu skrb da se ne ponove slučajevi koji su nedavno potresli Hrvatsku. S obiteljima, navodi, treba više raditi i pružati im skrb.
- Ako to izostane kroz neki duži vremenski period, onda bi bilo potrebno hitno izdvajati dijete. Centri su se maksimalno aktivirali, a mi njihovim odlukama zbrinjavamo djecu, tako da su oni ti koji donose odluke. Nažalost, ima i onih izdvajanja gdje se poprilično kasni i gdje su djeca predugo živjela u nekim nemogućim uvjetima - navodi te kao najčešće razloge izdvajanja spominje zanemarivanje i zlostavljanje djece.
U 2021. godini primili su 120 djece, najviše onih do tri godine. Dio djece vraća se roditeljima, a dio roditelji posjećuju i daju im ono što mogu ovisno o svojim kapacitetima.
- U tim slučajevima trebalo bi djecu zbrinuti u udomiteljske obitelji, kako ne bi predugo boravili u institucijama. Nažalost, poznato nam je da grad Zagreb i Zagrebačka županija nemaju dovoljno udomiteljskih obitelji te su u tijeku izmjene i dopune zakona o udomiteljstvu kojima će se na puno bolji način regulirati udomiteljstvo i poboljšati uvjeti rada - kaže Ćurković Kelava. Udomitelji koji zbrinjavaju do troje djece, naime, primaju naknadu od 2.500 kuna mjesečno. Prema izmjenama, taj bi iznos treba biti oko 4.000 kuna.
- Udomitelj provodi 24 sata dnevno s djetetom i treba mu biti maksimalno posvećen. Pogotovo je teško naći udomitelje za jako malu djecu jer je skrb o njima puno zahtjevnija nego o starijoj djeci, tako da se nadamo da će ove izmjene na neki način motivirati one koji su se dosada premišljali o udomiteljstvu - kaže Ćurković Kelava koja smatra da dom kao institucija ne bi smio biti mjesto za dugotrajni boravak djeteta, usprkos dobrim uvjetima koje pruža.
- Mi djetetu možemo pružiti puno toga, ali najbolja formula za dijete koje je izdvojeno iz vlastite obitelji je da dođe u dom na kratko vrijeme dok se opservira i ustanove se njegove potrebe, da se uključi u potrebne tretmane i u što kraćem roku ode u kvalitetnu udomiteljsku obitelj koja će mu kasnije, u suradnji s nama, to isto pružati - navodi.
Jedan od problema jest što oduzimanje roditeljskih prava traje predugo pa djeca po nekoliko godina, za to vrijeme, budu u institucijama. Odnedavno u Ministarstvu za socijalnu skrb postoji registar sve djece koja su u sustavu socijalne skrbi, gdje stručnjaci iz ministarstva nazivaju centre i na neki način ih motiviraju i potiču na brže rješavanje situacija djece izdvojene iz obitelji.
- To se na neki način u osjetilo u zadnjoj polovici 2021. godine, moram reći da se i kod nas brojka posvojenja popela – 18 djece je posvojeno u 2021. Ne ovisi puno o zakonu, već o provedbi tog zakona. Ako imamo centar koji dobro funkcionira i sud koji na sve moguće načine odugovlači te postupke, onda je definitivno potreba da se od i od strane nadležnog ministarstva i ministarstva pravosuđa nešto odradi i potaknu sudovi da što prije riješe te predmete. Rješavanje tih predmeta i njihova pravovremenost vrlo često znače šansu za život djeteta u obitelji, a obitelj djetetu daje osjećaj pripadanja i sigurnosti - zaključuje Ćurković Kelava.
VIDEO Incident u Međimurju: Maloljetnica (16) sjekirom nasrnula na socijalne radnice, oštetila službeno vozilo