Pandemija nastavlja motivirati na tehnološke inovacije, poglavito kada je riječ o cjepivima, ali i kada je riječ o lijekovima. Francuski proizvođač Sanofi objavio je kako će cjepivo koje razvija s GlaxoSmithKlineom stajati manje od deset eura. Nakon početnih neuspjeha, Sanofi očekuje da će imati cjelovite kliničke rezultate za novo cjepivo do kraja godine. Druga francuska farmaceutska kompanija, Valneva, pri kraju je razvoja inovativnog cjepiva koje se ne temelji na induciranju imunog odgovora koji cilja protein šiljastog nastavka koronavirusa, već je cilj cijeli virus.
AstraZeneca kao nazalni sprej
Britanska tvrtka Emergex najavila je da će uskoro početi s kliničkim ispitivanjima cjepiva protiv koronavirusa druge generacije. Riječ je o cjepivu koje to tehnički i nije jer se aplicira na kožu kao flaster te koristi T-stanice kako bi ubilo zaražene stanice. Očekuje se da bi se ovim cjepivom mogla postići dugotrajnija imunost od sada raspoloživih cjepiva. To cjepivo potiče T-stanice na uklanjanje zaraženih stanica brzo nakon zaraze te time sprečava umnožavanje virusa, a posljedično i oboljenje. Bilježi se napredak i u razvoju cjepiva koje se primjenjuju nazalno, studija američkog NIAID-a zaključila je kako primjena AstraZenecina cjepiva kao nazalnog spreja daje bolju efikasnost od konvencionalne primjene injekcijom. Kina je odobrila klinička ispitivanja za takvo cjepivo.
Pitali smo prof. dr. sc. Luku Čičin-Šaina, voditelja Odjela za virusnu imunologiju Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu, koje će koristi donijeti ova cjepiva i kada će biti moguće primjenjivati ih.
– Mislim da će dio ljudi koji se sad odbijaju cijepiti prihvatiti formulacije zasnovane na klasičnoj tehnologiji. Ne vjerujem da će ta cjepiva biti sigurnija ili efikasnija, ali će im iz psiholoških razloga biti prihvatljivija. Ako se onda cijepe, to je u redu, ali dio najtvrdokornijih nećemo privoljeti bez obzira na sve argumente jer ne odbijaju cjepivo iz racionalnih razloga – smatra prof. dr. Čičin-Šain.
O konkretnim tehnologijama na kojima se zasnivaju nova cjepiva raspitali smo se kod prof. dr. sc. Bojana Polića, predstojnika Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
– Cjepivo engleske tvrtke Emergex jedno je od takvih gdje se koristi jedna vrsta flastera koja sadrži malu platformu s mikroiglicama preko kojih se aplicira cjepivo. Radi se o cjepivu koji sadrži peptide, male odsječke različitih virusnih proteina (ne samo S proteina), koji bi trebali poticati specifičnu imunost na virus posredovanu limfocitima T. Limfociti T, poglavito podskupina istih koji se nazivaju citotoksični limfociti T, imaju sposobnost specifičnog ubijanja virusom inficiranih stanica koje prezentiraju virusne peptide na svojoj staničnoj površini u sklopu molekula HLA sustava. Kakva će biti učinkovitost ovoga cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa tek treba vidjeti, s obzirom na to da se radi o brzoreplicirajućem RNA virusu u čijoj su kontroli bitna i neutralizacijska protutijela – rekao nam je prof. Polić.
Kineska 50% učinkovita
Što se tiče Sanofi/Merck cjepiva, radi se o proteinskom cjepivu koje koristi S protein SARS-CoV-2 virusa proizveden u eukariotskim stanicama.
– Testira se monovalentno i bivalentno cjepivo, odnosno cjepivo koje sadrži S protein originalnog (wuhanskog) soja virusa i cjepivo koje koristi S protein originalnog i beta-soja virusa. U osnovi, proteinska cjepiva izazivaju jak odgovor limfocita B odnosno protutijela, a vjerojatno će biti slabiji odgovor limfocitima T na SARS-CoV-2 virus u odnosu na vektorska ili mRNA cjepiva. U tijeku je završna faza kliničkih testiranja ovoga cjepiva pod nadzorom regulatorne agencije EMA i tek će se vidjeti učinkovitost i sigurnost ovoga cjepiva po završetku kliničke studije. Uz Sanofi, ovakvo cjepivo razvija i američka tvrtka Novavax, koje je također u završnoj fazi kliničkih testiranja. Francusko cjepivo Valneva služi se tehnologijom umrtvljenog virusa kojim se imunizira osoba. U ovim cjepivima nude se svi proteini koji čine virusnu česticu, pa izazivaju jak imunosni odgovor prvenstveno posredovan limfocitima B i protutijelima na te proteine. U osnovi dobivamo širok imunosni odgovor protutijelima na proteine virusne čestice (ne samo na S protein). S druge strane umrtvljenje virusna cjepiva ne generiraju tako snažan odgovor posredovan limfocitima T. Do sada su kineska cjepiva koja su bazirana na ovoj tehnologiji imala oko 50% zaštitu od SARS-CoV-2 infekcije. Ostaje vidjeti hoće li Valnevino cjepivo postići bolje rezultate u zaštiti od COVID-19, objasnio nam je riječki znanstvenik.
VIDEO: Uoči uvođenja COVID potvrda na testiranju otkriveno 900 zaraza: "Spriječili smo veliku štetu u jednom danu"
Veli Čičin-Šain:"Ne vjerujem da će ta cjepiva biti sigurnija ili efikasnija, ali će im iz psiholoških razloga biti prihvatljivija." Veli, biti će im? Što smo to mi, što smatra da je on i još riječ psihološki po pitanju cjepiva?