Iako u Hrvatskoj 93% stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva pripada nekoj od religija, koje imaju često striktna pravila o obiteljskom životu i seksualnosti, istraživanja pokazuju da se kao društvo, kad je riječ o odnosu vjernika prema seksualnosti i braku, nalazimo između tradicionalnih i modernih vrijednosti.
Zapadni trendovi
Velikoj većini vjernika danas su prihvatljivi seksualni odnosi prije braka, upotreba kontracepcije, razvod braka, život i rađanje djece u izvanbračnoj zajednici. No, u skladu s tradicionalnim vrijednostima većini religioznih neprihvatljiva je legalizacija prostitucije, ljubavni odnos s osobom koja je u braku, sklapanje homoseksualnih brakova i odnos s osobom istog spola. Sociolog dr. sc. Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja je s kolegicom Dinkom Marinović Jerolimov, koja je doktorirala iz područja sociologije religije, u radu “Religioznost i stavovi prema seksualnosti i braku odrasle populacije u Hrvatskoj”, objavljenom u posljednjem broju Društvenih istraživanja analizirao stavove građana prema braku i seksualnosti. Prema posljednjem popisu stanovništva 86,2% građana izjasnilo se kao katolici. Unatoč visokom postotku deklariranih vjernika dvoje sociologa navodi da vjernici nisu homogena skupina jer ih 40% prihvaća sve što ih vjera uči, a nešto manje od 40% ispitanika ne prihvaća sve što ih uči vjera. Oko 30% vjernika odlazi na vjerske obrede jednom tjedno, a istraživanje je očekivano pokazalo da su ti vjernici tradicionalniji u stavovima o seksualnosti i braku.
Infografika: Milan Ilić
– Stavovi religioznih građana prema seksualnosti pokazuju da se kao društvo nalazimo između modernih i tradicionalnih vrijednosti. U tradicionalna društva spadamo po stavovima neprihvaćanja sklapanja homoseksualnih brakova, seksualnih odnosa s osobom istog spola, neprihvaćanju ljubavnog odnosa s osobom koja je u braku i legalizacije prostitucije. Istraživanje pokazuje da smo pod utjecajem zapadnih trendova i tendencija iz liberalnih društava kad je riječ o upotrebi kontracepcije, seksualnim odnosima prije braka, razvodu, životu i rađanju djece u izvanbračnoj zajednici – govori Ančić.
Protiv homoseksualnosti
Tako je upotreba kontracepcije prihvatljiva za 68,1% vjernika, razvod je prihvatljiv za više od polovine ispitanika (njih 55%), a skoro polovini ispitanika prihvatljiv je život u izvanbračnoj zajednici. No, činjenica je da je za našu populaciju, navode Ančić i Marinović Jerolimov, još izrazito većinski neprihvatljiva homoseksualnost i legalizacija prostitucije jer je seksualni odnos s osobom istog spola neprihvatljiv za 80% ispitanika, a legalizacija prostitucije neprihvatljiva je za njih 61%. Teško je reći, napominju, u kojoj su mjeri stavovi o homoseksualnosti formirani pod utjecajem stavova Crkve, a koliko pod utjecajem raširenog tradicionalnog sustava vrijednosti, a koliko ovise o informiranosti. Istraživanje je, kaže nam Ančić, pokazalo da vjernici ne dijele stavove svoje konfesije o braku, obiteljskom životu i ne slijede u potpunosti ono što ih vjera uči, nego stavove individualiziraju u skladu s osobnim vrijednostima.
– Vrlo vjerojatno je da će u budućnosti pod utjecajem liberalnijih tendencija i zdravstvenog i građanskog odgoja građani imati sve veći otklon od tradicionalnih vrijednosti te će doći do liberalizacije prema homoseksualnim odnosima i brakovima – kaže Ančić.
Ostavlja se dojam da je studija zamišljena, a bilo je inekih najava u medijima o tome, da se "tradicionalistima" pronađu slabe točke i onda se sustvno rovari svim sredstvima po tome, dok ne pokleknu. Zato i kažu u zadnjoj rečenici da će pod utjecajem liberalnojih tendencija i zdravstvenog i građanskog odgoja doći do otklona prema tradicionalnim vrijednostima, i prihvaćanju homoseksualnih odnosa. Pri svemu tome pojam tradicionalnog smatram izraz zdrave pameti kroz generacije, metoda po kojoj su generacije učile na pogreškama i došle do nekih jednostavnih pravila kako društvo najbezbolnije po sve funkcionira. I još na kraju par rečenica našeg uglednog psihijatra-"Moglo bi se reći da ima ljudi koji vode društvo prema onome što bismo mogli nazvati bolesnim. Ponajviše se to odnosi na nametanje onoga što nije u skladu sa temeljnim, iskonski ljudskom u čovijeku, a ono što se "mora" prakticirati jer je to društvo nametnulo…… Sve je više destruktora tradicionalnih vrijednosti bez kojih društvo ne možemo smatrati zdravim. Kaos je smišljen za to. Osobe koje nemaju tradicionalne vrijednosti vole kaos; u njemu isplivaju na površinu majnemoralniji, najbeščutniji, najbeskrupulozniji, a pristojni i najvredniji u kaotičnom se situacijama povuku i čekaju, ako mogu dočekati, trenutak svoje realizacije."