– Hoće li Hrvatska ulaskom u Europu izgubiti na snazi i posebnosti svoje poljoprivredne proizvodnje? Hoće li oslabjeti mali i srednji, a preživjeti samo veliki? Hoće li biti slavonskih, mediteranskih, zagorskih, ličkih, međimurskih i inih autohtonih specijaliteta na tržnicama, kioscima i na kućnom pragu?
Pitali smo to prof. dr. sc. Vesnu Gantner, pomoćnicu ministra Jakovine, ne tako davno najmlađu agronomku s najvišim akademskim titulama, predavačicu, ali i članicu obitelji koja se bavila govedarstvom i mljekarstvom u rodnome Osijeku, članicu SDP-a, ali, po vlastitim riječima, ponajprije osobu struke, a ne politike, majku Kaliste i Alegre, a sve zbog njezine „upletenosti“ u većinu dokumenata koje glede agrara moramo uskladiti s Europom.
– Nema velikih i malih, samo konkurentni i sposobni te oni drugi. Neće biti zaobilaženja zakona, nelojalne konkurencije i damping cijena na osnovi netransparentna uvoza. Inspekcije će morati biti bolje organizirane i mnogo agilnije. Bitna je i svijest samih građana, ja kupujem hrvatske proizvode.
– Osnovna je ideja da se svim stručnim i poštenim poljoprivrednicima omogući rad, ali i život od njega. No, u svijest nam mora ući da farmu od 150 krava (čija laktacija mora biti dovoljno duga) mora opsluživati jedna obitelj, a ne još desetak radnika. Sljedeći najvažniji zadatak je da moramo naći mogućnosti da naš seljak proda svoje proizvode, ponajprije zaštitom od destruktivne administracije i nepotrebnih barijera.
Dakle, očekuje se obnova i jačanje agrarne proizvodnje, a osobna mi je želja i cilj u stočarskoj proizvodnji najprije postići brojke koje smo već imali u boljim godinama. To će se stimulirati na razne načine, pa i gradnjom tipskih farma, a što se tiče autohtonih proizvoda, stručno usavršavanje, registracija marke, kresanje papirologije, a to u mnoštvu primjera imamo već sada s time da treba jačati marketing.
U obje oblasti podrazumijevaju se red, rad i disciplina, pa dobitak neće biti samo u „povlačenju“ EU novca, nego i stvarnom obnavljanju hrvatske poljoprivredne strategije.
O seljaku, zemljištu i poticajima pomoćnica ministra kaže da će sve biti transparentno (600 tisuća ha je bez najma) i neće biti nikakve podobnosti nego samo sposobnosti za korištenje na 50 godina, ali će se ono strogo nadzirati.
Slično će biti s poticajima (stup I , stup II) s detaljima za povećanje poljoprivredne proizvodnje što, primjerice, Europi nije primarni cilj, pa ni pravila nisu takva.
Hrvatska je za mene turistička i poljoprivredna zemlja, poljoprivreda je gospodarska grana, a redom, radom i znanjem sve se može postići, kaže Vesna Gantner pozivajući domaće seljake na udruživanje da bi na policama u trgovinama bili jači.
>> Jakovina: Reforme poljoprivrede u Hrvatskoj su neizbježne
nisam agronom, ali mislim da je 50 godina najma previše. zašto nekome natovariti toliko obveza. trebalo bi krenuti prvo s deset godina. Pa ako si u redu ideš dalje. Ako imaš nasljednike koji su radili s tobom mogu obrađivati i dalje. Zašto se ne kontroliraju poticaji, izravna i neizravna plaćanja u poljoprivredi. U mojoj općini je načelnik koji se bavi proizvodnjom mlijeka donio odluku kojom se svi poljoprivrednici oslobađaju komunalne naknade. mi ostali bismo to trebali plaćati da bi ljudi koji s osnovnom školom vode općinu mogli imati plaće veće od nastavnika u školama. a tek koliko ih si je isplatilo šteta od suše. Neki dobiju 17 lipa, a neki nisu posijali ništa i dobivali po par stotina tisuća kuna. Nema sreće u poljoprivredi dok se ne vidi kuda je tolika lova otišla. sigurno nije u poljoprivrednu proizvodnju.