Od 11 stručnjaka koji su potpisali apel u povodu referenduma o braku, samo su nam prof. dr. sc. Sanja Barić i doc. dr. Anita Blagojević odgovorile na deset pitanja. Ostali su uglavnom obrazložili da im je zamišljena novinarska forma prekratka za znanstvene odgovore na složena pitanja.
Je li pravo na brak temeljno ljudsko pravo ili pravo manjina?
BLAGOJEVIĆ: Pravo na brak nije temeljno ljudsko pravo, niti pravo manjina.
BARIĆ: Pravo na brak je temeljno ljudsko pravo u smislu da svaka žena i muškarac mogu slobodno odlučivati o sklapanju braka sukladno propisima države u kojoj žive, a koje su slobodne regulirati pravo na brak kako žele. Prema našem Ustavu, to je socijalno pravo koje ne spada u najuži krug temeljnih prava (osobna i politička prava). Ali, s obzirom na načelo jednakosti u općeprihvaćenoj praksi razvijenog svijeta, razlikovanje u regulaciji istospolnih i raznospolnih brakova mora proći tzv. test razumnosti, koji je to stroži što je pravo temeljnije, a skupina kojoj se to pravo uskraćuje osjetljivija. A nekim se skupinama, s obzirom na rasu, spol... “i druge osobine”, u koje spada i seksualna orijentacija, ne mogu oduzimati prava. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije moguće je uvesti ograničenja koja “pogoduju braku” i “koja su u interesu djeteta”, ali moraju biti “primjerena i opravdana”. Mjereno modernim ustavnim testom, treba dokazati da priznanje istospolnih brakova škodi djeci, a da ekskluzivitet za osobe različitog spola pogoduje braku.
Je li se Ustavni sud kroz “Upozorenje” posredno izjasnio i o ustavnosti referendumskog pitanja?
BLAGOJEVIĆ: Smatram da nije.
BARIĆ: Takvo je tumačenje intuitivno, ali pogrešno. Ustavni sud morao je hitno reagirati radi sprečavanja neustavnog postupanja, dok ustavnost pitanja zahtijeva dugotrajnije ispitivanje.
Je li Ustavni sud mogao samoinicijativno u “Upozorenju” ocijeniti i ustavnost referendumskog pitanja?
BLAGOJEVIĆ: Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja Ustavni sud može dati na temelju zahtjeva Sabora.
BARIĆ: Premda se mogao izjasniti i o sadržajnoj protuustavnosti, bilo je mudro da nije jer što god da je rekao, predbacilo bi mu se političko odlučivanje i miješanje u politički proces. Izbjegavanje slanja pitanja Ustavnom sudu posve je nepotrebno rušenje autoriteta te institucije.
Može li i kada Ustavni sud intervenirati ocijeni li da je referendumsko pitanje protuustavno te spriječiti održavanje referenduma?
BLAGOJEVIĆ: Odgovoreno u prethodnom pitanju.
BARIĆ: Može, čim se referendum raspiše pa i na zahtjev zainteresiranih koji mu se obrate.
Treba li se referendum održati po postojećim ili izmijenjenim odredbama?
BLAGOJEVIĆ: Isključivo po postojećim odredbama!
BARIĆ: Pravilo je da se održi po odredbama koje su bile na snazi. Izmjenom Ustava može se propisati i retroaktivna primjena novih odredaba. I to je pitanje za Ustavni sud. Ako bi Ustavom bilo onemogućeno odlučivanje o pravu manjina, to bi trebalo primijeniti i na tekući referendum ili bar uputiti pitanje Ustavnom sudu RH o tome.
Je li referendumsko pitanje o braku protivno Ustavu?
BLAGOJEVIĆ: Da! Protivno je čl. 14. Ustava kao i čl. 3. Ustava u kojemu su navedene temeljne ustavne vrednote koje su temelj za tumačenje Ustava.
BARIĆ: Protivno je Ustavu prikupljanje potpisa za odlučivanje o pravima manjine, i to radi sužavanja, a ne širenja njihovih prava. Ustavno definiranje braka je diskriminirajuće jer se manjini otežava pristup političkom procesu s obzirom na to da je za izmjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina, a za zakon većina. Pitanje je smislenosti referenduma jer se njime postiže samo rezervacija imena brak za partnere različita spola. Tom definicijom provocira se i pitanje sekularnog karaktera države.
Je li ustavna definicija braka diskriminirajuća, a ako jest, koje se pravo uskraćuje homoseksualcima?
BLAGOJEVIĆ: Diskriminirajuće je jer se istopolni parovi dovode u neravnopravan položaj što je suprotno čl. 14. i čl. 3. Ustava RH.
BARIĆ: Da, zbog razloga koji su već izneseni.
Brak kao institucija prvenstveno štiti djecu koja se rađaju isključivo i jedino u partnerstvu muške i ženske osobe. Dakle, na prvom mjestu su prava djeteta kao novog člana društva, a kojeg to društvo želi zaštiti od samog rođenja do punoljetnosti.. Zašto je to tako teško prihatiti, i zašto se namjerno prava djeteta marginaliziraju u korist istospolnih osoba? Istospolni partneri, po svojoj spolnoj orjentaciji jednostavno nisu kvalificirani da bi njihovo partnerstvo udovoljilo tom primarnom razlogu za pravnu zaštitu braka. Ako niste kvalificirani da budete pilot, onda nećete uokolo vikati da vas avio kompanija diskriminira kad vam ne da posao pilota.