Istup poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića
o tome da šerijat treba institucionalizirati kao sastavni dio prava
muslimana izazvat će veliki broj reagiranja, prije svega u otvaranju
rasprave o ustavnim promjenama u zemlji koje bi se trebale odvijati u
okviru prudske trojke.
‘Sukladno ustavu’
- Šerijat je za muslimana moralni kod koji ga potiče da čini dobro i da
se kloni zla. To ne samo da nije u suprotnosti s državnim Ustavom, koji
ima cilj osigurati prava svih ljudi bez obzira na vjeru i naciju te da
im osigura mir i sigurnost u kući, na poslu i na ulici.
Nije toliko važno kako ćemo zvati ustav, važno je da taj ustav jamči,
štiti i razvija vrijednosti bez kojih nema zajedničkog života među
ljudima i narodima, rekao je reis Cerić u predavanju na Katoličkoj
akademiji u Berlinu govoreći o temi “Šerijat i muslimanski društveni
dogovor u Europi”.
Reis Cerić je pri tome “načelno” poručio da šerijat nije državni ustav,
no istodobno svoje zagovaranje institucionaliziranja vjerskog koda
ponašanja muslimana u najviši akt države povezao je sa stradanjem
Bošnjaka u Srebrenici!
- Za žrtve genocida u Bosni i Hercegovini bilo
je najvažnije da su ostali živi. Zato strahovi koji se šire po Europi
nemaju uporište jer u Srebrenici nije bilo šerijata, naglasio je
poglavar Islamske zajednice.
Nastavak politike
Ovo je kontinuitet promišljanja poglavara Islamske zajednice u BiH koji
je ranije zagovarao da svi muslimani u Europi imaju jedinstvenog
vjerskog i političkog vođu. Ovakve inicijative i ranije su bile
prisutne u dijelu bošnjačke politike BiH. Jedna od najozbiljnijih je
izražena i u pisanju pokojnog bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji
je otvoreno progovorio o muslimanskome pitanju kroz Islamsku
deklaraciju.
Šerijat se odnosi na skup pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koja
upravljaju život muslimana u osobnom i društvenom životu čije je
izvorište u svetoj knjizi muslimana Kuranu. Šerijat propisuje i pravila
ponašanja muslimana u politici, društvu, gospodarstvu, pravu...
Više o temi
Šerijatski zakon u mnogim stavkama drastično se razlikuje od zakona koji se primjenjuju u zapadnim zemljama, pa čak i u nekim zemljama gdje je većinsko muslimansko stanovništvo. 1. Prema šerijatskom zakonu, žene ne smiju voziti auto. Nedavno su žene u Saudijskoj Arabiji potpisivale peticiju za ukidanje ove zakonske odredbe, ali nikakve reakcije nije bilo. 2. Šerijatski zakon strogo zabranjuje ženama bilo kakvo šminkanje. 3. Muškarcima je strogo zabranjeno dirati ženu ako im ona nije u rodu. Kazne za kršenje ovoga zakona su drastične. 4. Prema šerijatskom zakonu, muslimankama je strogo zabranjeno udati se za nekoga tko nije njihove vjere. Njihov muž mora biti muslimanske vjere. 5. U šerijatskom zakonu još uvijek vrijedi kazna kamenovanja do smrti. Primjena ove kazne je česta u Iranu. Osim Irana, još nekoliko zemalja, uglavnom na Bliskom istoku, primjenjuje ovakve zakonske odredbe. Posljednjih godina uglavnom afričke zemlje uvode provođenje šerijatskog zakona, kao što je Somalija.