Standard&Poor’s ipak neće kazniti Hrvatsku daljnjim spuštanjem kreditnog rejtinga, nego će pričekati rezultate izvanrednih parlamentarnih izbora i program nove Vlade. Uz BB kreditni rejting na dugoročno zaduživanje, koji je dvije razine ispod investicijskog rejtinga, ta nam je kuća zadržala negativne izglede, što znači da rejting zemlje može srušiti u bilo kojem trenutku.
“Kolaps vladajuće koalicije nakon samo šest mjeseci na vlasti slabi naš pogled na hrvatsku institucionalnu snagu, kao što riskira i pogoršanjem fiskalne konsolidacije, napora u provedbi strukturnih reformi te ekonomskog oporavka”, napominje se u priopćenju.
Uz S&P, koji je kasno popodne izašao sa svojom ocjenom, tijekom noći očekuje se i Moody’s, a pred kraj mjeseca izjasnit će se i Fitch, treća kuća unutar trojca koji ‘žari i pali’ globalnim tržištima. Ove su godine agencije srezale rejting u 32 države, jednima zbog pada cijene nafte, drugima zbog političke nesigurnosti, a trećima zbog velikog javnog duga koji ne uspijevaju stabilizirati.
Hrvatska ulazi u red zemalja s visokim javnim dugom, no neovisno o tome, zemlja se dosad zaduživala bez većih problema jer investitori kupuju državne papire nižerangiranih država jer im oni nose bolju zaradu. Ovaj se tjedan Njemačka prvi put zadužila na rok od deset godina uz negativan prinos pa će vlasti u Berlinu kupcima bonda za deset godina isplatiti manje novca nego što su ovaj tjedan posudili od njih. Dosad su negativni prinosi bili samo na kraće rokove.
Zalihe za 2017.
Vijest o sudbini hrvatskog kreditnog rejtinga s većom se nelagodom očekivala u političkim nego u financijskim krugovima jer su pad vlade i nestabilnost koja obilježava politički život zemlje od prosinačkih parlamentarnih izbora postali jedan od glavnih rizika. Hrvatskoj bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo najmanje dvije godine da se vrati u skupinu zemalja s investicijskim rejtingom koji odlikuje nerizične odgovorno vođene zemlje koje imaju stabilne uvjete poslovanja i svojim građanima osiguravaju solidne uvjete za život.
Da nema Grčke, koja je posve gurnuta na rep događanja, Hrvatska bi bila najveći europski bolesnik zbog dugogodišnje recesije u kojoj je izgubljeno oko 12 posto BDP-a, niske konkurentnosti, korupcije i naglog rasta javnog duga. Hrvatski problemi marginalno utječu na Europsku uniju pa se ona nama bavi tek onoliko koliko mora da osigura dobrosusjedske odnose na turbulentnom prostoru nekadašnje Jugoslavije.
Zadržavanje rejtinga dobra je vijest i za vladu pod ostavkom, nije isključeno da će Zdravko Marić kao tehnički ministar još jednom pokušati prodati državne obveznice, po cijeni koja bi bila prihvatljivija od visokih 5 posto koliko su mu prošli mjesec nudili u Londonu. U skladu s dobrim gospodarskim trendovima, proračun se ove godine dobro puni, država se nedavno zadužila na domaćem tržištima, tako da pritisak na novo zaduživanje ne dolazi od tekuće potrošnje. No Marić bi htio na vrijeme osigurati zalihe za 2017. godinu kada treba refinancirati dvaput više duga nego ove godine.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je da ne očekuje pogoršanje uvjeta financiranja u nastavku ove godine, a novac ne bi trebao poskupljivati ni iduće, neovisno o nesigurnosti koja je došla s izlaskom Velike Britanije iz Europske unije. Povoljna je okolnost što politička kriza nije usporila oporavak gospodarstva, u jednom dijelu ona je bila i blagotvorna na kretanje javne potrošnje pa će Hrvatska spustiti proračunski deficit ispod tri posto bez ikakvih posebnih napora izvršne vlasti, ali i dodatne štednje proračunskih korisnika. No za stabilizaciju i smanjenje javnog duga ipak trebaju jasne i čvrste politike.
Rastu susjedi
U vrijeme dok je Hrvatska tragala na političkim identitetom i liderom kojemu će povjeriti vodstvo zemlje, zemlje u okruženju smanjivale su poreze i činile sve da privuku neodlučni kapital. Labava monetarna politika spustila je cijenu zaduživanja na povijesno najniže razine, novca ima čak i u Hrvatskoj, no on se sporo prebacuje u potrošnju i investicije. Rast glavnih vanjskotrgovinskih partnera također pozitivno utječe na domaća gospodarska kretanja. Njemačka bi ove godine trebala zadržati tempo rasta od 1,5 posto, oko jedan posto očekuje se u Italiji, a 1,2 u Austriji.•
Vama kao da je žao što nije srušen kreditni rejting Hrvatske! No, morate priznati da je Zdravko Marić najbolji ministar financija do sada,unatoč što nema pravu podršku od HNB-a i drugih, a da ju ima, kreditni rejting bi već sada bio bolji....